Zbog velike udaljenosti od Sunca i sve manje količine energije koju uspijevaju od njega dobiti, NASA polako počinje gasiti razne sustave na letjelicama Voyager da bi ih mogli što dulje održati na životu.
Voyager 1 i Voyager 2 lansirani su sa Zemlje u jesen 1977. godine s namjerom da prouče vanjske planete Sunčevog sustava, a nakon toga i iziđu iz sustava u heliosferu—regiju svemira u kojoj se više ne osjeti utjecaj Sunca u obliku solarnih vjetrova. Danas, Voyager 1 nalazi se 23,38 milijardi kilometara (156,3 AJ) od Zemlje, a Voyager 2 19,43 milijardi kilometara (129,9 AJ) od Zemlje, što ih čini naših dviju najudaljenijih letjelica. Obje letjelice, nadalje, trenutno su među rijetkim zemaljskim letjelicama koje su napustile Sunčev sustav. Osim njih, to su učinile jedino sonde Pioneer 10, Pioneer 11 i New Horizons.
Napajanje Voyagera
Razlog zašto su Voyageri još uvijek u pogonu nakon 45 godina leta, odnosno zašto još uvijek bilježe i šalju nam podatke, je taj što pretvaraju energiju Sunca u električnu energiju kojom napajaju svoje sustave. Danas, ipak, NASA-ini znanstvenici zbog udaljenosti letjelica od Sunca moraju razmišljati o sve manjoj dostupnosti njegove radijacije, a zbog toga i sve manjoj dostupnosti električne energije za rad instrumenata. Neki se od tih instrumenata stoga kroz zadnjih nekoliko godina postepeno gase radi očuvanja energije i njenog preusmjeravanja u vitalnije sustave. Jednog dana, kada Voyageri ne uspiju više dobivati novu energiju od Sunca, instrumenti, a s njima i naš kontakt s letjelicama u potpunosti će stati. To ne znači da će i same letjelice stati—naprotiv, one će kroz svemir putovati beskonačno, samo nam više neće slati nikakve podatke. Očekujemo da će bar jedan instrument na svakoj letjelici biti aktivan do 2025. godine, a nakon toga to je malo vjerojatno, iako će komunikacija s njima teoretski biti moguća sve do 2036. pomoću mreže antena Deep Space Network.
NASA na svojim mrežnim stranicama redovno održava popis instrumenata koji su na Voyagerima trenutno aktivni i koji to više nisu:
Ovom prilikom upozoravamo na neistinite naslovnice o potpunom isključivanju tih letjelica koje su se pojavile po naslovnicama svjetskih medija posljednjih dana. Isključivanje niti za sada nije potpuno, niti je trenutni plan postepenog isključivanja instrumenata drukčiji od onog kojeg je NASA predstavila 2019. godine. Za Astronomy.com, NASA-ina medijska službenica Calla Cofield izjavila je da se „ništa novo sad ne počinje događati“. Cofield nastavlja: „Nakon 45 godina leta, energetski se budžet letjelica približava točki u kojoj naš tim mora isključiti što god može da bi ostavili letjelice na životu i aktivnima“. Trenutno, generatori na Voyagerima proizvode oko 40% manje električne energije nego su proizvodili kad su prvi put lansirani.
Izlazak iz Sunčevog sustava
Voyager 1 kreće se brzinom od oko 17 kilometara po sekundi i službeno je izišao iz heliosfere 25. kolovoza 2012. kada je prošao granicu nazvanu heliopauzom i ušao u međuzvjezdani prostor, u kojem više nema solarnih vjetrova. Voyager 2 isto je učinio malo više od šest godina kasnije, 5. studenog 2018. Osim što služe kao znanstveni instrumenti, na Voyagerima se nalazi i poznata Zlatna ploča—gramofonska ploča koja sadrži osnovne informacije o planetu Zemlji i životu na njemu—u slučaju da jednog dana na njih nabasa neka vanzemaljska civilizacija. Ploču je sastavio tim znanstvenika predvođen Carlom Saganom.
Nadalje, Voyager 1 zaslužan je i za poznatu fotografiju Zemlje snimljenu 1990. s udaljenosti od 6 milijardi kilometara, znači odmah izvan orbite Plutona. Fotografija danas nosi ime Blijeda plava točka, jer Zemlja na njoj ima prividnu veličinu manju od jednog piksela.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Buongiorno, Caitlyn. „The Voyager probes are not fully powering down … yet“. Astronomy.com, 2022. https://astronomy.com/news/2022/06/voyager-spacecrafts-powering-down (9.7.2022.).
„A New Plan for Keeping NASA’s Oldest Explorers Going“. NASA, 2019. https://voyager.jpl.nasa.gov/news/details.php?article_id=114 (9.7.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
