kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Voda je stotinama milijuna godina oblikovala doline na Marsu
Svemir

Voda je stotinama milijuna godina oblikovala doline na Marsu

Mars prekriven vodom. Izvor: ESO/M. Kornmesser/N. Risinger.
objavljeno

Alexander Morgan, istaknuti stručnjak iz područja planetarne znanosti na Institutu za planetarne studije, koristio je udarne kratere kao alat za datiranje kako bi odredio maksimalne vremenske okvire za formiranje marsovskih dolina koje je oblikovala tekuća voda.

“Današnji Mars predstavlja globalnu pustinju, no njegova površina čuva bogate dokaze o prošlim tokovima vode, uključujući strukture koje nalikuju riječnim dolinama. Vremenski okvir tijekom kojeg su se te doline formirale ima značajne implikacije za razumijevanje rane naseljivosti Marsa, jer bi duže razdoblje stabilne tekuće vode pružilo bolje uvjete za razvoj života,” istaknuo je Morgan, autor rada “Nove maksimalne ograničenja doba formiranja marsovskih dolinskih mreža” objavljenog u časopisu Earth and Planetary Science Letters.

Mreže dolina na Marsu, koje su se formirale prije više od tri milijarde godina, predstavljaju jedan od najuvjerljivijih dokaza o postojanju tekuće vode na ranom Marsu. Prethodna istraživanja su pokazala da je za eroziju tih dolina bilo potrebno najmanje desetak tisuća godina, no učestalost i ukupno trajanje tokova vode, tijekom kojeg su se doline razvijale, do sada nisu bili precizno određeni.


“U ovoj studiji, koristio sam kratere koji su stariji i mlađi od sustava dolina kako bih postavio gornje granice, od nekoliko stotina milijuna godina, za razdoblje tijekom kojeg su se ti sustavi razvijali. Dosadašnja istraživanja su definirala samo minimalne vremenske okvire, stoga ovi novi rezultati pružaju gornju granicu za razdoblje aktivnosti marsovskih dolina,” objasnio je Morgan. “S obzirom na poznate stope erozije na ranom Marsu, duža vremenska razdoblja sugeriraju da su uvjeti koji su omogućavali postojanje rijeka bili povremeni, s dugim sušnim periodima koji su se izmjenjivali s kratkim epizodama fluvijalne aktivnosti.”

Kakav je bio mladi Mars?

Znanstvenici koji istražuju rani Mars povijesno su se uglavnom svrstavali u jedan od dva tabora: pretpostavljali su da je Mars bio ili “topao i vlažan”, s oceanima, ili “hladan i leden”, s obiljem ledenjaka.

Međutim, posljednjih deset godina dovelo nas je do spoznaje da su takve kategorizacije Marsa prejednostavne. Svesti kompleksnu klimatsku povijest Marsa, koja se proteže kroz stotine milijuna godina, na samo dvije riječi nije adekvatno,” istaknuo je Morgan. “U mnogočemu sličan Zemlji, rani Mars obilježavao je složen sklop uvjeta, s čestim promjenama koje su utjecale na postojanje površinske vode. Primjerice, ogromne klimatske promjene na Zemlji dovele su do toga da je područje današnjeg Chicaga bilo pod ledenim pokrovom debljine jednog kilometra prije 20.000 godina. Slično tome, možemo pretpostaviti da je i Mars iskusio promjenjive uvjete koji su povremeno dopuštali formiranje rijeka.

Rezultati studije sugeriraju da su marsovske rijeke erodirale izuzetno sporo, slično nekim dijelovima Atacama pustinje u Čileu. Jedno od mogućih objašnjenja je da je eroziju ograničavalo nakupljanje velikih stijena na dnu riječnih korita, koje se nisu mogle dalje razgraditi. Drugo objašnjenje predlaže da su rijeke tekle vrlo rijetko, možda čak i manje od 0,001% vremena. To bi upućivalo na zaključak da su marsovske rijeke većinom bile suhe, ali bi mogle postati aktivne tijekom perioda vulkanske aktivnosti ili promjena u planetarnoj osovini i orbiti oko Sunca, što bi dovodilo do zagrijavanja Marsove površine. Ove dugoročne klimatske promjene, poznate kao Milankovićevi ciklusi, također se događaju na Zemlji i odgovorne su za nedavna glacijalna razdoblja.


“Na kratke staze, protok rijeke kontrolira padaline ili otapanje snijega uzvodno. Na duže staze, rijeke na Zemlji pogođene su klimatskim promjenama,” izjavio je Morgan. “Primjerice, prije 20.000 godina, na području današnje Nevade postojala su velika jezera i obimnije rijeke.Rijeke na Marsu vjerojatno su funkcionirale na način sličan zemaljskim, s promjenama u kratkom roku uzrokovanim olujama ili topljenjem snijega, kao i dugoročnim varijacijama koje su proizlazile iz promjena u rotaciji planeta i njegove orbite oko Sunca.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.