8. travnja, spektakl potpune pomrčine Sunca obasjat će Sjevernu Ameriku, kada Mjesec svojim prolaskom između Zemlje i Sunca u potpunosti zakloni Sunčevo svjetlo. Ovaj astronomski fenomen promatrače privremeno uranja u neobičnu tamu, evocirajući osjećaj rane zore ili kasnog sumraka. Staza potpunog pomračenja, koja omogućuje promatranje najdublje sjene koju baca Mjesec, protezat će se od Meksika, preko Teksasa i Srednjeg Zapada, sve do dijelova Kanade, završavajući svoj put u Maineu. Ovakvi događaji ponavljaju se svakih otprilike 18 mjeseci na različitim mjestima na Zemlji, pri čemu je posljednja velika pomrčina koja je prešla preko SAD-a zabilježena 21. kolovoza 2017.
Tijekom ove nove prirodne predstave, međunarodni tim znanstvenika predvođen Sveučilištem Aberystwyth provodit će eksperimente iz strateški pozicioniranog mjesta u blizini Dallasa, smještenog unutar zone potpunog pomračenja. Tim se sastoji od istraživača i doktoranada Sveučilišta Aberystwyth, NASA-inog Goddard Space Flight Centra u Marylandu i Tehnološkog instituta Kalifornije (Caltech) u Pasadeni.
Znanstvena istraživanja
Potpune pomrčine Sunca predstavljaju priliku za provođenje znanstvenih istraživanja čija vrijednost može parirati, pa čak i nadmašiti one ostvarene putem svemirskih misija. Eksperimenti provedeni tijekom ovog jedinstvenog događaja mogli bi razotkriti tajne vanjskog sloja Sunčeve atmosfere, korone, koja se inače teško istražuje. Mjesec, djelujući kao prirodni koronograf, omogućuje promatranje Sunčeve korone s neusporedivom jasnoćom iz neposredne blizine, otkrivajući detalje koji su bez pomrčine nedostižni. Obično, izolacija slabijeg svjetla korone od izravne Sunčeve svjetlosti zahtijeva upotrebu specijaliziranih teleskopa – koronografa.
Koronograf u svemiru može pružiti vrijedne podatke, no jasnoća mjerenja tijekom pomrčine znatno ih nadmašuje. Osim toga, promatranje korone tijekom pomrčine zahtijeva znatno manja financijska sredstva u usporedbi sa skupim svemirskim misijama. Jedna od zagonetki korone jest njezina temperatura, koja je znatno viša od temperature fotosfere, vidljive površine Sunca. Istraživanje načina na koji korona dostiže tako visoke temperature predstavlja jedan od glavnih ciljeva eksperimenata ove pomrčine sunca. Znanstvenici objašnjavaju da njihov arsenal znanstvenih instrumenata uključuje dva posebna uređaja.
Prvi je Cip (coronal imaging polarimeter), uređaj koji koristi polarizaciju svjetlosti za snimanje slika Sunčeve korone, omogućujući detaljnu analizu njezinih osnovnih svojstava, kao što su gustoća i karakteristike solarnog vjetra. Drugi instrument, Chils (coronal high-resolution line spectrometer), bavi se prikupljanjem spektara visoke rezolucije koji mogu otkriti spektralne potpise željeza u koroni, pružajući dragocjene informacije o temperaturi u različitim dijelovima korone.
Posebnost ove pomrčine sunca
Osim toga, ova pomrčina odvija se u razdoblju pojačane solarne aktivnosti, što znanstvenicima pruža priliku za promatranje koronalnih izbacivanja mase (CME), fenomena koji ima značajan utjecaj na Zemljinu infrastrukturu. Prikupljanje spektralnih informacija o CME-ima omogućit će znanstvenicima dublje razumijevanje njihove termodinamike i dinamike. Za potrebe javnog informiranja i edukacije, koristit će se i napredna komercijalna kamera od 360 stupnjeva kako bi se zabilježio ovaj jedinstveni događaj i rad na terenu, približavajući znanost o Suncu široj javnosti.
Evo kako izgleda potpuna pomrčina sunca
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
