Nova analiza osporava dugogodišnju klasifikaciju dvaju najudaljenijih planeta.
Uran i Neptun, najudaljeniji planeti Sunčeva sustava, ljudske su letjelice posjetile samo jednom, Voyager 2 proletio je pokraj njih prije više od 30 godina, pa o tim svjetovima i dalje znamo vrlo malo. Ipak, činilo se da barem razumijemo kojoj vrsti planeta pripadaju. Novo istraživanje sada dovodi u pitanje i tu osnovnu pretpostavku: autori tvrde da Uran i Neptun možda uopće nisu ledeni divovi.
Granica između plinovitih i ledenih svjetova
Četiri kamena planeta Sunčeva sustava – Zemlja, Mars, Venera i Merkur – mali su i građeni od stijena i metala. Četiri velika planeta – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun – dijele se na dvije skupine jer se njihovi sastavi znatno razlikuju. Jupiter i Saturn nazivaju se “plinovitim divovima” jer su gotovo u cijelosti sastavljeni od vodika i helija, koji čine više od 90 posto njihove mase. Uran i Neptun, nasuprot tome, sadrže manje od 20 posto tih elemenata. Smatra se da su bogati molekulama poput vode i amonijaka koje su u trenutku nastanka postojale u obliku leda, što je razlog zbog kojeg ih znanost svrstava u “ledene divove.”
Pogled u unutrašnjost koji još nije jasan
Desetljećima se naše razumijevanje unutrašnje građe Urana i Neptuna temeljilo na neizravnim podacima: površinskim obilježjima, ponašanju njihovih mjeseca, magnetskim poljima i drugim pokazateljima. Takvi pristupi ponekad su nas znali dovesti na krivi trag.
“Kad bih bio jedan od onih milijardera koji slobodno lebde svemirom sa svim svojim novcem, financirao bih dvije misije: jednu letjelicu u orbitu Urana i drugu u orbitu Neptuna”, izjavio je prošle godine profesor Brian Cox za IFLScience.
Novo istraživanje predlaže drukčiji pristup. Umjesto da se model unutrašnje strukture temelji na ograničenim i možda pogrešnim podacima, znanstvenici su stvorili niz nasumičnih modela i usporedili ih s promatranjima, stvarajući katalog mogućih struktura koje se uklapaju u postojeće podatke. Usporedili su scenarije u kojima prevladava led s onima u kojima dominira kameniti materijal. Zaključili su da model koji pretpostavlja kamenu unutrašnjost bolje odgovara opažanjima.
“Naši rezultati dovode u pitanje uobičajenu klasifikaciju Urana i Neptuna kao ‘ledenih divova’ i naglašavaju potrebu za boljim promatračkim podacima i dodatnim ograničenjima koja bi mogla razjasniti njihov sastav” navode autori u radu.
Novi pogled na “divove” Sunčeva sustava
Ako su Uran i Neptun doista bogatiji stijenama nego ledom, mogli bismo govoriti o prvim “kamenim divovima” Sunčeva sustava, novoj kategoriji koja ih razlikuje od manjih kamenih planeta. Bolje razumijevanje njihove unutrašnje građe moglo bi objasniti i njihove neobične značajke, poput magnetskih polja, posebno onog Urana koje je iznimno neobično.
Premda je studija zanimljiva, autori naglašavaju da su potrebne posebne misije posvećene istraživanju Urana i Neptuna kako bi se njihova svojstva preciznije odredila i napokon dobile točne fotografije u boji.
Nisu jedini koji se zalažu za povratak tim udaljenim svjetovima. “Mislim da je potreba za velikom misijom, za orbiterima koji bi istražili i Uran i Neptun, golema. Kad bih imao sredstva, odmah bih ih financirao”, rekao je profesor Cox.
“S mogućnošću budućih misija posvećenih Uranu i Neptunu, naša metoda pruža fleksibilan i nepristran alat za tumačenje novih podataka”, dodaju autori. “Unutrašnjost tih planeta i dalje je zagonetna, ne zato što su izvan našeg dosega, nego zato što još nemamo podatke potrebne da razotkrijemo njihove tajne. Dok se to ne promijeni, samo mnoštvo različitih modela, a ne jedan, može opisati sve mogućnosti koje se kriju u njihovim dubinama.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
