Prosječna temperatura Zemlje u rujnu 2023. bila je 1,75°C iznad svoje predindustrijske bazne linije, prelazeći (makar i privremeno) prag od 1,5°C, na kojem su se svjetski čelnici složili pokušati ograničiti dugoročno zagrijavanje.
Zagrijavanje na ovoj razini otežat će preživljavanje koraljnih grebena u oceanima. Isto vrijedi i za zajednice koje ovise o grebenima za hranu, zaštitu obale od oluja i druge izvore prihoda, poput turizma. Nedavne procjene panela za klimatske promjene predviđaju da bi, čak i ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar najoptimističnijih scenarija, do dvije trećine svih koraljnih grebena moglo propasti u sljedećim desetljećima.
Neće biti moguće obnoviti sve grebene izgubljene zbog klimatskih promjena. No znanstvenici proučavaju kako očuvati ova staništa i nadaju se da bi umjetne strukture (izrađene od betona ili drugih čvrstih materijala) mogle replicirati složene oblike prirodnih grebena i zadržati neke od koristi koje pružaju.
Uloga umjetnih grebena
Znanstvenici znaju da umjetni grebeni mogu privući ribe i biti dom visokim razinama bioraznolikosti – često sličnim prirodnim grebenima. To je djelomično zato što pružaju tvrdu površinu na kojoj mogu rasti beskralješnjaci poput spužvi i koralja. Umjetni grebeni također nude složeno stanište s pukotinama, tunelima i drugim skrovištima za vrste koje se puno kreću, poput riba, rakova i hobotnica.
Do sada su znanstvenici bili nesigurni jesu li umjetni grebeni privukli divlje životinje koje bi inače živjele na obližnjim koraljnim grebenima ili su li pomogli podržati potpuno nove zajednice, povećavajući postojeće populacije. To je važno, jer ako prirodni grebeni doista izumru, ove umjetne strukture moraju biti samoodržive kako bi i dalje koristile vrstama, uključujući i našu vlastitu.
Studija objavljena u časopisu Marine Biology prva je koja ispituje mogu li umjetni grebeni u tropskim područjima funkcionirati na isti način kao i njihovi prirodni pandani. Odgovor je: još ne, ali ove betonske strukture počinju oponašati neke od ključnih funkcija koraljnih grebena – i s vremenom bi trebale postati bolje u tome.
Koraljni grebeni podržavaju mnogo različitih vrsta u velikim brojevima unatoč rastu u tropskim vodama siromašnim hranjivim tvarima (kemikalijama poput nitrata i fosfata koje potiču rast biljaka). To je zbunjivalo Charlesa Darwina, a to je postalo poznato kao Darwinov paradoks. Sada znamo da grebeni postižu ovo vrlo brzim kruženjem hranjivih tvari kroz beskralješnjake, korale i ribe koje na njima žive.
U zdravom sustavu koraljnog grebena, hranjive tvari iz mrtvih životinja i izmeta brzo konzumiraju životinje koje žive na grebenu, poput malih riba ili beskralješnjaka, a ove male životinje često jedu veće životinje. To osigurava da se hranjive tvari ne mogu akumulirati, pa ostaju na niskim razinama, sprečavajući alge da prerastu i guše greben.
Ako umjetni grebeni obavljaju sličnu funkciju prirodnim grebenima, očekivali bismo da brzo procesuiraju hranjive tvari koje ulaze u sustav i također održavaju ukupne razine hranjivih tvari niskima. To bi značilo da su i oni vrlo produktivni ekosustavi, sposobni podržavati raznolik i obilan divlji život čak i ako mnogi prirodni grebeni umru.
Znanstvenici su pokušali napraviti točnu usporedbu prirodnih i umjetnih grebena uspoređujući razine hranjivih tvari i način na koji se pohranjuju između njih dvoje.
Od betona do koralja
Studija provedena je u sjevernom dijelu Balija, Indonezija. Lokalna neprofitna organizacija, North Bali Reef Conservation, izrađuje umjetne grebene posljednjih šest godina uz pomoć međunarodnih volontera i lokalnih ribara koji koriste svoje brodove za njihovo postavljanje na pučini.
Iako je do sada postavljeno više od 15.000 grebena, oni pokrivaju samo oko 2 hektara – otprilike veličinu dva nogometna igrališta.
No, ove strukture počinju pokazivati znakove da funkcioniraju poput zajednica koraljnih grebena. U vodi koju su znanstvenici izvukli izravno ispod pijeska blizu umjetnih grebena pronašli su visoke razine fosfata – dokaz o velikom broju riba koje izlučuju. A u uzorcima vode iznad sedimenta, razine svih mjerljivih hranjivih tvari bile su niske i slične onima zabilježenima na prirodnim grebenima, što ukazuje na to da umjetni greben brzo reciklira ove hranjive tvari.
Međutim, sediment oko betonskih struktura koje su znanstvenici testirali činilo se da pohranjuje manje ugljika nego onaj oko prirodnih grebena. Znanstvenici misle da bi razlika mogla biti povezana s relativnom obilnošću vrsta beskralješnjaka kao što su hidroidi (biljka-slični rođaci korala koji se hrane procjeđivanjem detritusa iz morske vode). Oni su bili česti na prirodnim grebenima koje smo proučavali, ali su se nalazili samo u malim, ali rastućim brojevima na umjetnim grebenima. Znanstvenici misle da će, kako više ovih vrsta kolonizira beton tijekom vremena, grebeni još više funkcionirati poput svojih prirodnih pandana.
Studija pruža nadu da bi s vremenom umjetni grebeni mogli oponašati sve više procesa koje održavaju prirodni grebeni. Znanstveni rezultati su rani pokazatelj da bi umjetni grebeni mogli podržavati lokalne zajednice pogođene grebenima izgubljenima zbog klimatskih promjena.
Prijetnja klimatskim promjenama za koraljne grebene neće se riješiti umjetnim grebenima. Samo brzo eliminiranje emisija stakleničkih plinova može očuvati budućnost za ove ekosustave. No, istraživanje pokazuje da, tamo gdje su grebeni već izgubljeni zbog onečišćenja, destruktivnog ribolova ili razvoja obale, može biti moguće obnoviti neke od izgubljenih koristi umjetnim strukturama.
Ova studija sugerira da može biti potrebno do pet godina da umjetni grebeni počnu funkcionirati poput koraljnih grebena, pa programi oporavka moraju početi odmah.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
