Arheološka otkrića često izazivaju fascinaciju, no čak i stručnjaci ponekad ostaju zbunjeni određenim artefaktima. Dok je svrha većine povijesnih predmeta jasna, postoje iznimke koje i dalje izazivaju nedoumice među znanstvenicima. Donosimo pregled pet intrigantnih predmeta koji i dalje izazivaju rasprave u arheološkim krugovima.
1. Neolitičke kamene kugle
Kamene kugle iz kasnog neolitika (oko 3200.-2500. pr. Kr.), pronađene uglavnom u Škotskoj, predstavljaju pravu enigmu. Kako objašnjava Natasha Harlow, počasna istraživačka suradnica na Odsjeku za klasiku i arheologiju Sveučilišta u Nottinghamu, pronađeno je preko 425 kugli veličine kriket loptice, izrađenih od različitih vrsta kamena. Površine su im bogato ukrašene spiralnim i koncentričnim motivima, sličnim onima na keramici i monumentalnim kamenjima tog doba.
Iako su pronađene u grobnicama i naseljima, često su nađene pojedinačno, što sugerira da nisu bile dio seta. Njihova namjena je nepoznata, a teorije variraju od oružja, igračaka, mjernih utega do kućnih ukrasa. Unatoč brojnim hipotezama, pravo objašnjenje još uvijek nije pronađeno.
2. Rimski dodekaedri
Rimski dodekaedri, izrađeni od bakrene legure, datiraju iz rimskog razdoblja u Britaniji (43.-410. n.e.). Pronađeno je oko 130 ovih predmeta diljem sjeverozapadnih provincija Rimskog carstva. Zanimljivo je da nema prikaza ovih objekata u antičkoj umjetnosti ili literaturi, a ne postoji ni standardna veličina.
Premda neki sugeriraju da su služili za pletenje rukavica, arheolozi nisu sigurni u njihovu namjenu. Njihova funkcija ostaje nepoznata, što dodatno potiče znatiželju i rasprave.
3. Neolitički kredni bubnjevi
Godine 1889. u dječjem grobu u Folktonu, sjeverni Yorkshire, otkrivena su tri isklesana cilindra od krede, poznata kao Folktonski kredni bubnjevi. Ovi bubnjevi imaju geometrijske ukrase i motive koji nalikuju očima, nosovima i obrvama. Još jedan bubanj pronađen je u Lavantu, 1993. godine, a visoko ukrašen primjer otkriven je u Burton Agnesu, istočni Yorkshire, 2015. godine.
Iako su nazvani bubnjevima, vjerojatno nisu korišteni kao glazbeni instrumenti. Neki istraživači povezuju njihove dimenzije sa standardiziranom mjerom duljine, dok drugi sugeriraju da su simbolizirali posude. Njihova prisutnost u grobovima djece sugerira da su imali važnu ritualnu ulogu.
4. Brončani “zatvarači”
Brončano doba bilo je obilježeno izuzetnim zlatarskim radovima. Mali poluotvoreni prstenovi, izrađeni od zlatnog lima i žice, datiraju iz kasnog brončanog doba (oko 1000.-800. pr. Kr.) i pronađeni su u Irskoj, Britaniji i dijelovima Francuske. Ovi prstenovi često se nalaze u parovima i mogu biti jednostavni ili bogato ukrašeni geometrijskim gravurama.
Nedavne interpretacije sugeriraju da su mogli služiti kao nosni prstenovi, naušnice ili ukrasi za kosu, iako nijedna teorija nije u potpunosti zadovoljavajuća. Prava svrha njihovog dizajna još uvijek nije poznata, ali nedavna otkrića u Turskoj pružaju nadu za nova saznanja.
5. Rimsko-britanski kozmetički alati
Kozmetički alati iz rimskog razdoblja u Britaniji, izrađeni od bakrene legure, sastoje se od dvije komponente: “žrvnja” i “pestil”. Ovi predmeti, često ukrašeni motivima životinja, datiraju iz kasnog željeznog doba do ranog rimskog razdoblja (oko 100. pr. Kr. – 200. n.e.). Njihova široka rasprostranjenost ukazuje na čestu upotrebu, ali pravi sadržaj koji su obrađivali ostaje misterij.
Analize trošenja pokazale su da su se ovi alati koristili za bočno mljevenje. Međutim, nije poznato jesu li služili za pripremu lijekova, afrodizijaka, kozmetike ili narkotika – pravi sadržaj nikada nije uspješno analiziran. Ovo je područje gdje amateri mogu značajno pomoći arheolozima, tako što se suzdržavaju od čišćenja pronađenih predmeta i omogućuju stručnjacima daljnje istraživanje.
Ovi tajanstveni predmeti i dalje intrigiraju i zbunjuju znanstvenike, potičući daljnja istraživanja i rasprave. Možda će buduća otkrića donijeti odgovore na ova stoljetna pitanja.