Amazonska prašuma, često nazivana plućima Zemlje, jedno je od najvećih skladišta ugljika na planetu, unatoč kontinuiranim naporima čovječanstva da smanji njezinu važnost. Nova studija američkih i brazilskih znanstvenika otkrila je koliko je površina Xingu parka za domorodačke narode u jugoistočnom dijelu Amazone prekrivena “tamnom zemljom” – tlom koje su domorodački narodi stoljećima kultivirali i koje se pokazalo mnogo učinkovitijim u sekvestraciji ugljika nego tipična pješčana tla regije. Rezultati su pokazali da 3,4 posto parka pokriva ova tamna zemlja, koja pohranjuje čak 9 milijuna tona ugljika više nego što se ranije procjenjivalo, što ukazuje na to da je Amazonska prašuma još dragocjenija nego što smo mislili.
Amazonska prašuma: pluća Zemlje pod pritiskom
Amazonski bazen dugo se smatrao ključnim dijelom globalnog ekosustava zbog svoje sposobnosti pohranjivanja ogromnih količina ugljika. Amazonska prašuma sadrži oko 123 milijarde tona ugljika, kako iznad, tako i ispod površine tla, čime je jedno od najvažnijih svjetskih skladišta ovog elementa. No, unatoč tome, ilegalna eksploatacija, sječa šuma i širenje stočarstva nastavljaju ugrožavati ovaj jedinstveni ekosustav. Prema podacima projekta Monitoring of the Andean Amazon Project (MAAP), do 2022. godine izgubljeno je 13,2 posto amazonskog bioma, što odgovara površini od oko jedne desetine Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, nova istraživanja pokazuju da Amazonski bazen može biti čak i učinkovitiji u pohranjivanju ugljika nego što se dosad mislilo. Ključ ove iznimne sposobnosti leži u tlu bogatom hranjivim tvarima i ugljikom, poznatom kao terra preta ili “tamna zemlja”. Iako naziv može zvučati zlokobno, zapravo se odnosi na tamnu boju tla koje su domorodački narodi Amazone pažljivo kultivirali tijekom generacija. Ova zemlja, koja nastaje miješanjem pepela i otpada oko naselja, izuzetno je učinkovita u zadržavanju ugljika, te prema nekim procjenama može sadržavati jednako toliko ugljika koliko i sama amazonska vegetacija.
Uloga domorodačkih praksi u očuvanju Amazone
Znanstvenici sa Sveučilišta u Miamiju i MIT-a proveli su istraživanje u rujnu 2023. godine koje je pokazalo da su domorodačke prakse bile ključne za stvaranje “tamne zemlje” diljem Amazonskog bazena, fokusirajući se na lokalitete unutar Xingu parka. Prema Samu Goldbergu sa Sveučilišta u Miamiju, koji je i suautor ove studije, “drevni Amazonci su unijeli velike količine ugljika u tlo, a velik dio toga je i danas prisutan.” Ova spoznaja mogla bi se pokazati ključnom za suvremene napore u ublažavanju klimatskih promjena. Goldberg dodaje: “Možda bismo mogli primijeniti neke od njihovih strategija u širem opsegu, kako bismo pohranili ugljik u tlo na način koji znamo da će trajati dugo vremena.”
U ovom novom istraživanju, Goldberg i njegovi kolege postavili su si cilj otkriti koliko je tamne zemlje rasprostranjeno po cijelom Xingu parku, površine šest milijuna hektara, koristeći satelitske slike. Budući da krošnje drveća Amazone zaklanjaju tlo, znanstvenici su se oslonili na povećanu količinu klorofila u nedirnutim stablima koja rastu na ovim drevnim nasipima kako bi identificirali regije s tamnom zemljom.
Koristeći algoritam strojnog učenja, tim je analizirao satelitske slike kako bi odredio područja koja sadrže visoke koncentracije ovog pažljivo kultiviranog tla. Algoritam je predvidio da najmanje 3,4 posto parka sadrži terra preta – otprilike 91.000 hektara (224.865 acresa) tla bogatog ugljikom. To znači da ovaj mali dio Amazone zapravo pohranjuje 9 milijuna tona više ugljikova dioksida nego inače, što implicira da Amazonski bazen u cjelini može sekvestrirati milijarde tona CO2 više nego što smo do sada shvaćali.
Iako su ovi rezultati iznimno ohrabrujući, istraživači upozoravaju na prebrzo generaliziranje zaključaka na cijelu Amazonu. Postoji vjerojatnost da u Amazoni žive mnogi nekontaktirani narodi, a arheolozi tek počinju otkrivati cijele gradove izgubljene u vremenu diljem prašume. Stoga je teško s točnošću odrediti koliko ovakvih kultiviranih područja tamne zemlje postoji u cijelom bazenu, no dokazi sugeriraju da “pluća Zemlje” rade više nego svoj dio kako bi planet ostao zdrav. Sada je na čovječanstvu red da učini svoj dio i prekine stoljetnu ovisnost o CO2 koja ugrožava budućnost našeg planeta.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
