kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Svemirski teleskop James Webb otkriva spektakularnu fotografiju Kasiopeje A
Svemir

Svemirski teleskop James Webb otkriva spektakularnu fotografiju Kasiopeje A

Kasiopeja A
objavljeno

Svemirski teleskop James Webb omogućio je znanstvenicima gotovo božanski, trodimenzionalni pogled na svemir, snimajući detaljnu fotografiju bliskog infracrvenog područja Kasiopeje A (Cas A), ostatka zvijezde koji ostaje nakon smrti zvijezde. Danny Milisavljevic, docent fizike i astronomije na Sveučilištu Purdue, vodi istraživački tim koji proučava Cas A pomoću revolucionarnog teleskopa.

Zapanjeni kvalitetom i ljepotom

Milisavljevic je izrazio zadivljenost podacima koje je pružio teleskop Webb, unatoč tome što je proveo 17 godina proučavajući zvijezde i njihove titanske eksplozije pomoću raznih teleskopa. Kasiopeja A, najmlađi poznati ostatak eksplodirajuće masivne zvijezde u našoj galaksiji, pruža jedinstvenu priliku za učenje o supernovama.

Istraživanje naših podrijetla

Proučavanje supernova poput one koja je formirala Cas A ključno je za razumijevanje života, jer stvaraju i šire elemente potrebne za život kroz međuzvjezdani prostor. Milisavljevic objašnjava da je razumijevanje procesa eksplodirajućih zvijezda slično čitanju naše vlastite priče o podrijetlu.

Novi uvidi u anatomiju zvijezda

Smješten u sazviježđu Kasiopeje, Kasiopeja A (Cas A) je ostatak supernove udaljen otprilike 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovaj ostatak pokriva područje od oko 10 svjetlosnih godina. Najnovija fotografija, koja koristi podatke s Webb-ovog srednje-infracrvenog instrumenta (MIRI), pruža svježu perspektivu na Cas A. Zasluge: NASA, ESA, CSA, D. D. Milisavljevic (Purdue), T. Temim (Princeton), I. De Looze (Sveučilište u Gentu). Obrada slike: J. DePasquale (STScI).
Smješten u sazviježđu Kasiopeje, Kasiopeja A (Cas A) je ostatak supernove udaljen otprilike 11.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovaj ostatak pokriva područje od oko 10 svjetlosnih godina. Najnovija fotografija, koja koristi podatke s Webb-ovog srednje-infracrvenog instrumenta (MIRI), pruža svježu perspektivu na Cas A. Zasluge: NASA, ESA, CSA, D. D. Milisavljevic (Purdue), T. Temim (Princeton), I. De Looze (Sveučilište u Gentu). Obrada slike: J. DePasquale (STScI).

Smještena otprilike 11.000 svjetlosnih godina dalje, Cas A proučavali su znanstvenici desetljećima. Proučavanje Cas A strukture pomoću različitih valnih duljina nudi nove uvide u anatomiju zvijezda. Zlatna kolekcija od 18 zrcala teleskopa Webb snimila su fotografiju nevjerojatnih detalja, otkrivajući zastore materijala, složene elemente i zagonetnu veliku zelenu petlju, nadimka “Zeleno čudovište.”

Otkrivanje složenosti zvjezdanih struktura

Fotografije veće rezolucije, posebno u infracrvenim valnim duljinama, pružaju astronomima jasniji pogled na složenosti zvjezdanih struktura. Tea Temim, koistraživačica programa s Princeton University, naglašava neviđene detalje vidljive na novim fotografijama.

Važnost prašine

Iako naizgled obična, prašina ima veliku važnost za astronome. Velike količine prašine nalaze se u mladim galaksijama, a smatra se da supernove pridonose njihovom nastanku. Proučavajući Cas A pomoću James Webb teleskopa, znanstvenici se nadaju da će bolje razumjeti njegov sadržaj prašine, što će pružiti uvid u podrijetlo građevnih blokova planeta i života.

Nevjerojatan uspjeh

Promatranja svemirskog teleskopa James Webb pomažu znanstvenicima u razumijevanju procesa stvaranja zvijezda i nastanka elemenata neophodnih za život. Milisavljevic smatra teleskopom Webb nevjerojatnim postignućem i raduje se istraživanju svemira koristeći njegovu neprevaziđenu moć.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.