kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Svemirski teleskop James Webb otkrio najudaljeniju supernovu ikad viđenu
Svemir

Svemirski teleskop James Webb otkrio najudaljeniju supernovu ikad viđenu

objavljeno

Svemirski teleskop James Webb (JWST) zabilježio je povijesno otkriće supernove koja datira iz razdoblja od samo 1,8 milijardi godina nakon Velikog praska. Ovo otkriće, zajedno s još 80 drugih supernova u ranom svemiru, moglo bi pomoći znanstvenicima da razotkriju tajne razvoja kozmičkog prostranstva.

Supernova je otkrivena na dijelu neba koji, gledano sa Zemlje, izgleda široko kao zrno riže držano na ispruženoj ruci. Ovi prolazni objekti, čiji sjaj varira tijekom vremena, predstavljaju uzbudljivu priliku za proučavanje i bolje razumijevanje ranog svemira.

Novo poglavlje u istraživanju svemira

“U osnovi otvaramo novi prozor u prolazni svemir,” izjavio je Matthew Siebert, astronom koji vodi spektroskopsku analizu supernova. “Povijesno gledano, svaki put kada smo to učinili, otkrili smo izuzetno uzbudljive stvari — stvari koje nismo očekivali.”

Kategorije supernova

Postoje dvije glavne vrste supernova: kolaps jezgre i termonuklearne supernove.

  • Kolaps jezgre: Ova vrsta eksplozije događa se kada zvijezde s masom najmanje osam puta većom od našeg Sunca ostanu bez goriva, kolabiraju same u sebe i potom se prošire u gigantskoj eksploziji.
  • Termonuklearne supernove (tip Ia): Ove eksplozije nastaju kada dvije zvijezde, od kojih je jedna bijeli patuljak, spiralno kreću jedna prema drugoj. Bijeli patuljak tada otkida vodik od druge zvijezde, stvarajući reakciju koja završava u gigantskoj termonuklearnoj eksploziji.

Značaj tipa Ia supernova

Supernove tipa Ia posebno su važne za astrofizičare jer se smatra da njihove eksplozije uvijek imaju istu svjetlinu. To ih čini takozvanim “standardnim svijećama” pomoću kojih astronomi mogu mjeriti udaljenosti u svemiru i izračunavati brzinu širenja svemira, poznatu kao Hubbleova konstanta.


Međutim, mjerenja Hubbleove konstante koristeći ove standardne svijeće i druge metode rezultirala su alarmantnom neskladnošću. Svemir se čini da se širi različitim brzinama ovisno o tome gdje gledamo, što je poznato kao Hubbleova napetost ili Hubbleova tenzija. Ovo je pitanje izazvalo velike sumnje u standardni model kozmologije i učinilo pronalaženje standardnih svijeća kroz cijeli svemirski vijek glavnim zadatkom za astronome.

Metodologija istraživanja

Istraživači su identificirali drevne supernove koristeći podatke iz JWST Advanced Deep Extragalactic Survey (JADES). Ova anketa je provedena snimanjem višestrukih slika istog dijela neba u godišnjim intervalima. Promatrajući nove točke svjetla koje su se pojavile ili nestale na uzastopnim slikama, istraživači su identificirali supernove, uključujući i eksplozije tipa Ia.

Identifikacijom izuzetno udaljenih zvjezdanih eksplozija, znanstvenici će detaljno proučiti njihov sadržaj metala i točne udaljenosti. Time bi se trebale dobiti dodatne informacije o zvijezdama iz kojih su te eksplozije potekle, kao i o uvjetima u svemiru u kojem su se dogodile.

“Ovo je stvarno naš prvi uzorak onoga kako izgleda visoko crveni [udaljeni] svemir za prolaznu znanost,” rekao je Justin Pierel, astronom iz JADES tima. “Pokušavamo identificirati jesu li udaljene supernove bitno različite od onih koje vidimo u obližnjem svemiru.”

Ovo otkriće otvara nove horizonte u razumijevanju evolucije svemira i pruža izvanrednu priliku za daljnja istraživanja koja bi mogla razjasniti brojne tajne našeg kozmičkog doma.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.