kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Svemir se širi brže nego što se očekivalo – i to je problem za znanost
Svemir

Svemir se širi brže nego što se očekivalo – i to je problem za znanost

objavljeno

Decenijama je poznato da se svemir širi, ali novija istraživanja pokazuju da se taj proces odvija brže nego što su teorije predviđale. Astronomi, koristeći teleskope za promatranje udaljenih galaksija, uočavaju da se one udaljavaju od Zemlje.

Ovaj fenomen, poznat kao “crveni pomak”, jest promjena valne duljine svjetlosti koju emitira galaksija – što je galaksija udaljenija, valna duljina je duža. Ova pojava služi kao pokazatelj brzine kojom se galaksije udaljavaju od nas, a time i širenja svemira.

Interesantno je da brzina svjetlosti, iako iznimno velika, nije beskonačna. To znači da gledanje udaljenih objekata ujedno znači promatranje prošlosti. Galaksije s visokim crvenim pomakom omogućuju nam uvid u mladost svemira, dok niski crveni pomak odgovara njegovim kasnijim fazama.

Međutim, nedavna promatranja ukazuju na nešto neočekivano – brzina širenja svemira ne samo da se povećava, već to čini brže nego što je predviđeno. To je stvorilo zagonetku koja zbunjuje kozmologe i potiče na traženje novih objašnjenja.


Tamna energija

Odgovor bi mogao ležati u konceptu tamne energije, čija priroda još uvijek nije u potpunosti razumljiva. Postoji pretpostavka da se ovo ubrzanje može objasniti kroz kozmološku konstantu, koju je u svoju teoriju opće relativnosti uključio Albert Einstein. Ova konstanta sugerira da, iako se svemir širi, energetska gustoća kozmološke konstante ostaje nepromijenjena.

U praksi to zvuči paradoksalno – kao da se gustoća čestica u kutiji ne mijenja s povećanjem volumena kutije. Upravo ta neintuitivnost kozmološke konstante čini je intrigantnom u objašnjavanju ubrzavanja svemira. Suvremena kozmologija koristi model poznat kao “Lambda CDM” koji uključuje i tamnu energiju i hladnu tamnu materiju u objašnjenju dinamike svemira.

Lambda CDM model omogućava detaljnija istraživanja, kao što su promatranja kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja, ostataka iz ranih faza svemira. Ti podaci omogućuju preciznije predviđanje vrijednosti Hubbleove konstante, ključnog parametra za razumijevanje brzine širenja svemira.

Nesklad između teoretskih predviđanja i praktičnih mjerenja

No, postoji nesklad između teoretskih predviđanja i praktičnih mjerenja, što je dovelo do pojave pojma “Hubbleova napetost“. Ta neusklađenost između izračunatih brzina širenja i onih dobivenih kroz opažanja poziva na reviziju ili čak potpunu rekonceptualizaciju modela Lambda CDM.

Među razmatranim pristupima je modifikacija modela kroz promjene u brzini širenja svemira u kasnijim fazama njegovog razvoja. Istraživači razmatraju i druge mogućnosti, uključujući evoluciju tamne energije i interakciju tamne materije s tamnom energijom, kao i promjene u zakonima gravitacije.

Unatoč intenzivnim istraživanjima, dosad niti jedan pristup nije u potpunosti objasnio Hubbleovu napetost. To ukazuje na potrebu daljnjeg istraživanja ranih faza svemira kako bi se razjasnilo ovo fundamentalno pitanje.

Razumijevanje svemira i njegovih tajni ostaje jedno od najuzbudljivijih područja u fizici i astronomiji. Ovi napori ne samo da produbljuju naše razumijevanje kosmosa, već i testiraju granice našeg znanja, otvarajući put novim generacijama znanstvenika da istraže neistraženo. Naša potraga za odgovorima o svemiru je beskrajna, a svaki novi uvid donosi nova pitanja i izazove. Kroz ovo neprestano istraživanje, jedno je sigurno – svemir nas neprestano iznenađuje svojom kompleksnošću i ljepotom.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr


Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.