Najsvjetliji i najveći objekt na našem noćnom nebu, Mjesec čini Zemlju pogodnijom za život umjeravajući njen nagib na svojoj osi, što rezultira relativno stabilnom klimom. Također uzrokuje plime, stvarajući ritam koji je vodio ljude tisućama godina.
Vjerojatno je nastao nakon što se tijelo veličine Marsa sudarilo sa Zemljom prije nekoliko milijardi godina. Mjesec je jedino mjesto izvan Zemlje gdje su ljudi kročili.
Također, Mjesec je jedini prirodni satelit Zemlje i jednostavno ga zovemo “Mjesec” jer ljudi nisu znali za postojanje drugih mjeseca dok Galileo Galilei nije otkrio četiri mjeseca koji kruže oko Jupitera 1610. godine. Na latinskom jeziku, Mjesec se zove Luna, što je glavni pridjev za sve što je povezano s Mjesecom: lunarno.
Veličina i udaljenost
S radijusom od oko 1.740 km, Mjesec je manji od trećine Zemljine širine. Kad bi Zemlja bila veličine novčića, Mjesec bi bio veličine zrna kave. Mjesec je u prosjeku udaljen 384.400 km. To znači da bi 30 Zemljinih planeta moglo stati između Zemlje i Mjeseca. Zanimljivo je da se Mjesec polako udaljava od Zemlje, svake godine za otprilike 2,5 cm.
Orbita i rotacija
Mjesec rotira istom brzinom kojom kruži oko Zemlje (sinkrona rotacija), tako da ista hemisfera uvijek gleda prema Zemlji. Neki ljudi nazivaju drugu stranu – koju nikada ne vidimo s Zemlje – “tamnom stranom”, ali to može dovesti do zabune. Kako Mjesec kruži oko Zemlje, različiti dijelovi su u svjetlu ili tami u različito vrijeme. Zbog promjenjive osvjetljenosti, Mjesec prolazi kroz faze. Za “punog mjeseca”, hemisfera Mjeseca koju možemo vidjeti s Zemlje potpuno je osvijetljena Suncem.
Mjesec napravi potpunu orbitu oko Zemlje za 27 zemaljskih dana i rotira ili se okreće istom brzinom ili u istom vremenskom razdoblju. Budući da se Zemlja također kreće – rotira oko svoje osi dok kruži oko Sunca – iz naše perspektive, čini se da Mjesec kruži oko nas svakih 29 dana.
Struktura
Mjesec ima jezgru, plašt i koru. Mjesecova jezgra je proporcionalno manja od jezgri drugih stijenovith tijela. Čvrsta jezgra bogata željezom ima radijus od 240 km. Okružena je tekućim željeznim omotačem debljine otprilike 90 km. Djelomično rastaljeni sloj debljine 150 km okružuje jezgru.
Plašt se proteže od vrha rastaljenog sloja do dna kore. Najvjerojatnije je sastavljen od minerala poput olivina i piroksena koji se sastoje od magnezija, željeza, silicija i kisika.
Kora je debljine oko 70 km na bližoj strani Mjeseca prema Zemlji i 150 km na dalkeoj strani. Sastoji se od kisika, silicija, magnezija, željeza, kalcija i aluminija, s malim količinama titana, urana, torija, kalija i vodika. Nekada je na Mjesecu bilo aktivnih vulkana, ali danas su svi usnuli i nisu eruptirali milijunima godina.
Formacija
Vodeća teorija o podrijetlu Mjeseca je da je nastao kada se objekt veličine Marsa, nazvan Theia, sudario sa Zemljom prije otprilike 4,5 milijarde godina. Materijal izbacen u orbitu oko Zemlje se sastavio i formirao Mjesec. Mjesec je tada bio mnogo bliže Zemlji nego danas.
Površina
Mjesec nema tektonske ploče, ali je bio seizmički aktivan i bio je domaćin lunarnim potresima. Mjesecova površina je dugo bila izložena meteorskim udarima. Najstariji krateri nalaze se na južnom polu.
Atmosfera
Mjesec ima vrlo tanku atmosferu, pa je nemoguće podržati život za kakvoga mi znamo. Zove se eksosfera.
Magnetosfera
Mjesec ne posjeduje magnetno polje, ali neka mjesta na njegovoj površini pokazuju magnetska svojstva.
Prstenovi i sateliti
Mjesec nema vlastite prstenove ni prirodne satelite.
Voda na Mjesecu
Prvo otkriće vode na Mjesecu dogodilo se 2008. godine. Tada su instrumenti na indijskoj lunarnoj sondi Chandrayaan-1 pokazali mješovite dokaze o vodi i hidroksilu. Kasnije su se potvrdili tragovi vode.
Potencijal za život
Nema dokaza o životu na Mjesecu. Međutim, interes za Mjesec raste jer bi mogao biti koristan za buduće ljudske misije kao mjesto za život ili kao resurs.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
