Sunčev vjetar povremeno pregrijava Jupiter stvarajući regije paklene vrućine

Sunčev vjetar pregrijava Jupiter stvarajući golema područja visoke temperature i pokazuje da ni divovski planeti nisu otporni na svemirske oluje.

---

Sunčev vjetar — neprekidan tok nabijenih čestica koji iz dana u dan izbijaju iz naše zvijezde — ne udara samo u Zemlju. Novi podaci otkrivaju da su čak i najveći planeti Sunčeva sustava osjetljivi na njegove iznenadne valove. Zahvaljujući analizi promatranja Jupitera iz 2017. godine, znanstvenici su zabilježili kako je ogroman Sunčev nalet drastično deformirao magnetosferu ovog plinovitog diva i izazvao iznenadnu toplinsku promjenu u njegovoj atmosferi.

Jupiterova magnetosfera najveća je stalna struktura u cijelom Sunčevom sustavu, osim same heliosfere. Proteže se sedam milijuna kilometara prema Suncu i gotovo do Saturnove orbite na suprotnoj strani. Iako je deset puta snažnija od Zemljine, nova istraživanja pokazuju da ni ta moćna zaštita nije neprobojna.

Sunčev vjetar u tom je slučaju doslovno spljoštio Jupiterovu magnetosferu, uzrokujući zagrijavanje polovice atmosferskog sloja planeta na preko 500 °C — znatno iznad uobičajenih 350 °C. “Magnetosfera je bila zgnječena poput gumene lopte. Regija u kojoj se dogodilo zagrijavanje obuhvaća pola planeta — a Jupiterov promjer je jedanaest puta veći od Zemljinog,” izjavio je dr. James O’Donoghue sa Sveučilišta u Readingu, glavni autor studije.

Jupiter kao kozmički laboratorij za proučavanje svemirskog vremena

U istraživanju su korišteni podaci s Keck teleskopa na Havajima te NASA-ine letjelice Juno koja kruži oko Jupitera, u kombinaciji s naprednim modelima kretanja Sunčevog vjetra. Time je tim znanstvenika uspio točno rekonstruirati kako je došlo do kompresije magnetosfere i njezinih posljedica.

Najvažnije otkriće odnosi se na ponašanje Jupiterovih aurora, koje svijetle u ultraljubičastom i rendgenskom spektru. Znanstvenici vjeruju da je udar Sunčevog vjetra dodatno pojačao toplinu polarnih područja, što je dovelo do širenja gornjih slojeva atmosfere. Vrući plin pritom se pomaknuo prema ekvatoru, čime se toplinska energija rasporedila znatno šire nego inače.

Ovakvi događaji, tvrde istraživači, nisu rijetkost — mogu se događati i nekoliko puta mjesečno. Iako se odvijaju milijunima kilometara daleko, njihovo razumijevanje pomaže nam u predviđanju svemirskih oluja koje mogu poremetiti GPS sustave, komunikaciju i elektroenergetske mreže na Zemlji.

“Naš model točno je predvidio kada će doći do poremećaja u Jupiterovoj atmosferi, što je važan korak prema usavršavanju sustava za prognozu svemirskog vremena,” izjavio je suautor studije profesor Mathew Owens, također sa Sveučilišta u Readingu.

Otkriće potvrđuje da čak ni divovski planeti nisu imuni na utjecaj Sunca. Štoviše, Jupiter se pokazuje kao idealna prirodna laboratorijska platforma za proučavanje kozmičkih pojava koje mogu imati vrlo stvarne posljedice — ne samo u svemiru, već i ovdje na Zemlji.