Inženjer sa Sveučilišta Kansas State nedavno je objavio rezultate opservacijske studije koja pruža podršku stoljetnoj teoriji koja izravno osporava teoriju Velikog praska.
Lior Shamir, izvanredni profesor računalnih znanosti, koristio je podatke prikupljene s tri teleskopa te analizu više od 30.000 galaksija kako bi izmjerio crveni pomak galaksija ovisno o njihovoj udaljenosti od Zemlje. Crveni pomak odnosi se na promjenu frekvencije svjetlosnih valova koje galaksija emitira, a astronomi koriste ovaj fenomen kako bi procijenili brzinu kretanja galaksija. Prema Shamirovim istraživanjima, rezultati podržavaju teoriju “umornog svjetla,” staru gotovo stoljeće, umjesto teorije Velikog praska. Ovi rezultati objavljeni su u znanstvenom časopisu Particles.
“U 1920-ima, Edwin Hubble i Georges Lemaître otkrili su da što je galaksija udaljenija, to se brže udaljava od Zemlje,” rekao je Shamir. “To je otkriće postalo temelj teorije Velikog praska, prema kojoj se svemir počeo širiti prije otprilike 13,8 milijardi godina. No, u isto vrijeme, poznati astronom Fritz Zwicky predložio je drugačiju interpretaciju – galaksije koje su udaljenije od Zemlje možda se ne kreću brže.”
Prema Zwickyjevoj teoriji, crveni pomak galaksija nije rezultat njihovog ubrzanog kretanja, već je posljedica gubitka energije fotona svjetlosti dok putuju kroz svemir. Što duže svjetlost putuje, to više energije gubi, stvarajući iluziju da se udaljene galaksije kreću brže.
Teorija umornog svjetla
“Teorija umornog svjetla je uglavnom bila zanemarena, jer je teorija Velikog praska postala prihvaćeni model svemira,” objasnio je Shamir. “No, povjerenje u teoriju Velikog praska počelo je slabiti kada su prve fotografije Svemirskog teleskopa James Webb pokazale nešto neočekivano.”
Svemirski teleskop James Webb (JWST) snimio je slike ranog svemira, ali umjesto mladih, tek formiranih galaksija kakve su astronomi očekivali, prikazao je velike, zrele galaksije. Ova otkrića stavljaju pod znak pitanja samu starost svemira, jer su ove galaksije starije nego što bi trebale biti prema trenutnim modelima. U svojoj studiji, Shamir je koristio konstantnu rotacijsku brzinu Zemlje oko središta Mliječne staze kako bi proučio crveni pomak galaksija koje se kreću različitim brzinama u odnosu na Zemlju. Time je testirao kako promjena crvenog pomaka odgovara promjeni brzine.
“Rezultati su pokazali da galaksije koje rotiraju u suprotnom smjeru od Mliječne staze imaju manji crveni pomak u usporedbi s onima koje rotiraju u istom smjeru,” rekao je Shamir. “Ova razlika odražava kretanje Zemlje dok rotira zajedno s Mliječnom stazom, ali je također pokazano da se ta razlika povećava kada su galaksije udaljenije od Zemlje.”
Budući da je rotacijska brzina Zemlje konstantna, Shamir zaključuje da uzrok ove razlike može biti sama udaljenost galaksija, što ide u prilog teoriji umornog svjetla Fritza Zwickyja. Ovi rezultati, zajedno s novim fotografijama Svemirskog teleskopa James Webb, dodaju novu dimenziju raspravi o prirodi svemira i njegovom nastanku, dokazujući da još uvijek postoje mnoge nepoznanice o našem kozmičkom okruženju.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
