Je li umjetna inteligencija već premašila sva naša očekivanja?
Definirati pojam umjetne inteligencije gotovo je nemoguće jer se njezino značenje razlikuje u svakom pojedinačnom slučaju upotrebe ovog izraza. Možda bi najbolji opis bio kombinacija naprednih tehnologija u jednom glavnom sustavu koji omogućuju inteligentno djelovanje i razmišljanje.
Za neke je ovaj napredak zabrinjavajuć. Drugi vjeruju da će nam to promjeniti budućnost nabolje. U svakom se slučaju nova dostignuća umjetne inteligencije otkrivaju doslovno svakodnevno, a čak je i danas umjetna inteligencija već premašila sva očekivanja koja su znanstvenici imali prije kojeg desetljeća.
Jedan od najnovijih AI algoritama mogao bi odgovoriti na temeljno znanstveno pitanje – je li stvarnost simulacija ili ne?
Novi AI algoritam
Teorije o prirodi naše stvarnosti prisutne su desetljećima, ako ne i stoljećima. Pogotovo u tehnološko doba, sve više ljudi postavlja pitanje nije li cijeli naš život dio masivne računalne simulacije kojom upravljaju naprednija bića.
Nedavno je fizičar Hong Qin iz američkog Odjela za energetiku (DOE) Princeton Laboratorija za fiziku plazme (PPPL) razvio algoritam koji omogućuje AI da uči iz iskustva. To znači da AI ne zahtijeva dodatne podatke, već ih dobiva i automatski uči u procesu.
Stvarna svrha novog algoritma je predviđanje planetarnih orbita nebeskih objekata u Sunčevom sustavu. AI je osposobljen za korištenje podataka na planetima i od tada je nadmašio sva očekivanja jer svoje zadatke može izvršavati bez poznavanja bilo kojeg potrebnog zakona fizike. Kao štoje već spomenuto, svoje znanje poboljšava na temelju iskustva.
Je li naša stvarnost simulacija?
Ovim uspjehom Qin je postavio nove ciljeve za svoj AI algoritam . Usredotočit će se na razumijevanje procesa prikupljanja fuzijske energije, uključujući čestice plazme koje pokreću Sunce.
U svom je radu fizičar prikazao svoja nadahnuća za stvaranje ovog algoritma. Naročito ga je nadahnula teorija Nicka Bostroma iz 2003. koja je sugerirala da možda živimo u simulaciji.
Tako je Qin odlučio tradicionalne teorije i zakone staviti po strani i programirati svoj algoritam umjetne inteligencije da djeluje samo pomoću podataka. Njegov se rad temelji na nekonvencionalnim ‘diskretnim teorijama polja’ koje pomažu AI da prevlada teškoće učenja svih konvencionalnih zakona fizike. Vjeruje da tradicionalna znanost ne može odgovoriti na važna pitanja svemira, ali njegov novi algoritam može se prilagoditi na takav način da bi AI mogao dokazati Bostromovu teoriju koja govori da je stvarnost simulacija.
Budućnost ‘teorije diskretnih polja’
Qin je izrazio uvjerenje da će te nove teorije diskretnih polja doslovno promijeniti našu budućnost. Vjeruje da postoji potencijalna šansa da oni zamijene konvencionalne zakone koje svi znamo i koje su znanstvenici koristili u prošlim stoljećima.
Iako je to zasigurno hrabra izjava, vjerujem da se može pokazati točnom. Sve ovisi o tome koja su otkrića otkrivena pomoću ovih teorija. Ako se ovaj pristup pokaže korisnijim i ako nam pomogne odgovoriti na velika pitanja koja su od samog početka zapreka znanosti, ne vidim ništa loše u prihvaćanju novih zakona i teorija povrh onoga što su postavili geniji prošlosti .
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Khanna, M. (2021, March 01). Physicist’s ai algorithm could prove our reality is just a simulation.
• Qin, H. (2020, November 09). Machine learning and serving of discrete field theories.
• Ratner, P. (2021, March 01). Physicist creates ai algorithm that may prove reality is a simulation.
• SHACKLETON, N. (n.d.). Scientist proves reality might be simulation with artficial intelligence algorithm.
