Pogledajte nesvakidašnji video koji prikazuje površinu Jupiterovog mjeseca Europe.
Nedavno obrađeni podaci s NASA-ine letjelice Galileo omogućili su stvaranje video sekvenci leta iznad Jupiterova satelita Europe.
Europa je šesti Jupiterov prirodni satelit i najmanji od četiri galilejska satelita.
Otkrio ga je čuveni Galileo 1610. Godine, a naziv je dobio po Europi, majci kretskog kralja Minosa i ljubavnici Zeusa.
Nešto manja od Zemljinog Mjeseca, Europa se sastoji uglavnom od silikata, a njezina je kora ledena. U jezgri se najvjerojatnije nalazi željezo i nikal.
Ima slabu atmosferu koja se sastoji od više plinova, među ostalim i kisika. Njegova je površina prepuna pukotina i brazda, dok su krateri relativno rijetki.
Površina mu je glađa od bilo kojeg poznatog objekta u Sunčevom sustavu. Europa je daleko od Zemlje, ali NASA-ina svemirska letjelica Galileo omogućila nam je izvanredan pogled u ovaj prekrasni mjesec.
Ali Europa nije samo lijepa. Moguće je da se na ovom mjesecu nalaze i primitivni vanzemaljski oblici života.
Astronomi pretpostavljaju da se ispod površine Europe nalazi ocean koji ispunjava uvjete potrebne za poznate nam oblike života.
Zadivljujući pogled
U videozapisu, koji je objavio Kevin M. Gill, stručnjak za obradu slika u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon možemo vidjeti nisko prelijetanje Jupiterovog mjeseca Europa. Videozapis je rađen uz pomoć novih podataka s NASA-ine letjelice Galileo, kombinirajući slike visoke i niske razlučivosti snimljene između 1996. i 1998.
Video nudi nesvakidašnji pogled na bezbroj pukotina koje čine mjesečevu površinu.
Drugi video prikazuje let između sjevernog i južnog pola.
Obrađen je pomoću nefiltriranih slika Europe koje je snimila svemirska letjelica Galileo između 31. svibnja 1998. i 26. rujna 1998.
Karta prikazuje 234.349 metara po pikselu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
