U ponedjeljak je SpaceX ispisao novo poglavlje svemirske povijesti kada je lansirao četvero astronauta u orbitu koja prolazi iznad Zemljinih polarnih krajeva — putanju kojom nikada prije nije letjela nijedna ljudska posada. Ova povijesna misija označila je prvi ljudski let u polarnoj orbiti i otvorila vrata novim mogućnostima istraživanja našeg planeta iz svemira.
Zašto su polarne orbite rijetkost za ljude
Iako se polarne orbite redovito koriste za satelite koji prate promjene na površini planeta, misije s ljudskom posadom do sada su ih izbjegavale. Razlozi su uglavnom praktični – lansiranje u ovakvu orbitu zahtijeva znatno više goriva jer se ne iskorištava brzina rotacije Zemlje, kao kod lansiranja prema istoku. Na ekvatoru, Zemlja se okreće brzinom od oko 1.600 kilometara na sat, pa rakete lansirane u tom smjeru dobivaju prirodni „poguranac”.
U slučaju polarne orbite, ta prednost nestaje, a troškovi rastu.
Osim ekonomskih razloga, tu je i veća izloženost zračenju u blizini polova, što povećava zdravstvene rizike za astronaute. Upravo zato polarne orbite do sada nisu bile dio standardnih ljudskih misija koje izvode NASA, ESA i druge svemirske agencije.
No, misija Fram2 odlučila je probiti granice. Financirana od strane kripto-milijardera Chuna Wanga, misija nije bila dio državnog programa, već privatna inicijativa s naglaskom na znanstvena istraživanja. Posada će tijekom nekoliko dana provesti ukupno 22 eksperimenta – od uzgoja gljiva u mikrogravitaciji do snimanja prvih rendgenskih snimaka u svemiru.
Misija koja pomiče granice istraživanja
Prvi sati u bestežinskom stanju nisu prošli glatko. Kako je na društvenoj mreži X opisao sam Chun Wang, svi članovi posade iskusili su svemirsku mučninu. “Osjećali smo mučninu i povraćali nekoliko puta. Bilo je drugačije od vožnje autom ili plovidbe – mogao si čitati na iPadu bez problema, ali gutljaj vode mogao bi uzburkati želudac,” napisao je Wang.
Pilotkinja Rabea Rogge uspostavila je radio vezu s Berlinom, no nitko prvog dana nije predložio otvaranje kupole – svi su bili fokusirani na prilagodbu. Nakon filmske večeri u kojoj su gledali vlastito lansiranje, posada je zaspala ranije od predviđenog, a noć su svi prespavali bez poteškoća.
Nakon odmora uslijedio je prvi zadatak – snimanje rendgenskih snimaka u svemiru, što predstavlja prvi takav pothvat u ljudskoj povijesti. Uz to, posada će provoditi i testove fizičke izdržljivosti te praćenje učinaka svemirskog boravka na ljudsko zdravlje.
Europska svemirska agencija objašnjava kako su polarne orbite izuzetno korisne za potpuni uvid u Zemljinu površinu jer omogućuju satelitima da tijekom vremena prelete svaki njezin dio dok se planet rotira ispod njih. Postoje i tzv. Sunčevo sinkrone orbite koje omogućuju satelitima da preleću isto mjesto na Zemlji svaki dan u isto vrijeme, što je korisno za dugoročno praćenje promjena u određenim regijama.
Misija Fram2, iako privatna, mogla bi postati prekretnica u razvoju novih vrsta ljudskih svemirskih putovanja. Posada bi se na Zemlju trebala vratiti za tri do pet dana, a plan je da napuste kapsulu bez ikakve medicinske ili tehničke pomoći, što će pružiti vrijedne podatke o sposobnosti čovjeka da se brzo oporavi i funkcionalno djeluje nakon kratkotrajnog boravka u mikrogravitaciji.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
