Snimka rovera Curiosity iz orbite po prvi je put prikazuje legendarno vozilo dok prelazi površinu Crvenog planeta. Premda se Curiosity prosječno kreće tek oko 30 metara na sat, od svog slijetanja 2012. godine prevalio je više od 34 kilometra, i to pod daljinskim upravljanjem iz udaljenosti veće od 225 milijuna kilometara.
Povijesna snimka kretanja zabilježena s orbitera
Dana 2. veljače Curiosity je napustio kanal Gediz Vallis i krenuo prema regiji prepunoj kamenih struktura nalik saću, koje su možda nastale djelovanjem podzemnih voda prije milijardi godina. Tijekom 4.466. sol dana misije, 28. veljače, kamera HiRISE na Mars Reconnaissance Orbiteru uhvatila je rijedak prizor: rover Curiosity u pokretu.
Na crno-bijeloj fotografiji jasno se vide tragovi kotača koji vijugaju pustinjskim krajobrazom Marsa, dok mala tamna točka predstavlja sam rover. Prema NASA-inim podacima, tragovi prate kretanje Curiosityja duž dionice od oko 320 metara, što dokumentira oko 11 njegovih odvojenih vožnji prema novoj lokaciji.
“Uspoređujući vrijeme snimanja sa zapovijedima koje je rover dobio za taj dan, utvrdili smo da je Curiosity bio gotovo pri kraju vožnje duge oko 21 metar,” izjavio je Doug Ellison, voditelj planiranja misije iz NASA-inog laboratorija za mlazni pogon (JPL).
HiRISE kamera, jedan od šest instrumenata na Mars Reconnaissance Orbiteru, specijalizirana je za snimanje površine visokom rezolucijom. Premda obično izrađuje crno-bijele fotografije, koristi i uski pojas boje radi boljeg prostornog prikaza. Rover Curiosity bio je i ranije sniman iz orbite, ali dosad nikad tijekom stvarnog kretanja.
Izvor: NASA / JPL-Caltech / Sveučilište u Arizoni
Curiosity nastavlja istraživati Mars u potrazi za životom
Curiosity ne prestaje pružati nova znanstvena otkrića. Početkom travnja, NASA-ini znanstvenici objavili su da su uzorci tla koje je prikupio rover sadržavali ključne sastojke potrebne za nastanak života. Uz to, istraživanje iz ožujka otkrilo je najveće dosad detektirane organske molekule unutar drevnog korita suhog jezera.
Planovi misije predviđaju da će Curiosity u sljedećih nekoliko tjedana stići do nove istraživačke lokacije, ovisno o vremenskim uvjetima na Marsu. Njegovi tragovi, sada urezani u površinu, ostat će vidljivi sve dok ih snažni vjetrovi na planetu potpuno ne izbrišu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
