kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Slavni komet Halley ovog vikenda dostiže svoju točku najveće udaljenosti od Sunca
Svemir

Slavni komet Halley ovog vikenda dostiže svoju točku najveće udaljenosti od Sunca

Godine 1986. europska svemirska letjelica Giotto postala je jedna od prvih svemirskih letjelica koja je susrela i fotografirala jezgru kometa, prolazeći i snimajući Halleyjevu jezgru dok se udaljava od Sunca. Zasluge: Halley Multicolor Camera Team, Giotto Project, ESA.
objavljeno

U hladnom prostoru vanjskog Sunčevog sustava, ovu subotu, 9. prosinca, događa se poseban astronomski trenutak: komet 1P/Halley, najpoznatiji od svih kometa, stiže do svoje najudaljenije točke od Sunca, označavajući vrhunac svog 75-godišnjeg putovanja kroz Sunčev sustav.

Ovaj mjesec, prosinac 2023., predstavlja središnji dio između posljednje pojave kometa 1986. i sljedeće, koja se očekuje 2061. godine. Halleyjev komet posljednji je puta opažen 2003. godine, kada ga je zabilježio Very Large Telescope u sklopu Europskog južnog opservatorija. Tada je bio udaljen 28 Astronomskih Jedinica (AJ) od Zemlje, s magnitudom +28.

Vrhunac ove najudaljenije točke kometa, poznate kao afel, događa se u 1:00 po Univerzalnom vremenu (UT) 9. prosinca. Tada će komet biti na udaljenosti od 35,14 AJ (približno 5,3 milijarde kilometara) od Sunca. Nalazit će se izvan orbite Neptuna, s magnitudom +35 u zvježđu Vodena Zmija, krećući se svojom najsporijom brzinom od 0,91 kilometra u sekundi.


Ova golema udaljenost čini komet nepristupačnim za promatranje putem amaterskih i većine profesionalnih teleskopa. NASA trenutno nema planova za snimanje Halleyjevog kometa u ovom položaju pomoću Hubble teleskopa ili James Webb svemirskog teleskopa, jer bi takvo promatranje pružilo ograničenu znanstvenu vrijednost.

Christine Pullam iz NASA-inog Space Telescope Science Institute izjavila je za Universe Today da ne postoje trenutni programi koji uključuju promatranje Halleyjevog kometa, bilo putem snimanja ili spektroskopije.

Halleyjev komet u povijesti astronomije

Halleyjev komet ima iznimno mjesto u povijesti astronomije. Sir Edmond Halley prvi je uočio njegovu periodičnost 1696. godine, uspostavivši vezu između njegovih pojava. Predvidio je povratak kometa, koji sada nosi njegovo ime, 1758. godine, ali nažalost nije dočekao taj trenutak.

Oznaka “1P” u imenu kometa označava da je Halley bio prvi otkriveni periodični komet, s orbitom kraćom od 200 godina. Do danas je poznato 472 takvih kometa. Kako se nebeska istraživanja produbljuju, otkrivamo sve slabije periodične komete, a vjerojatno smo već otkrili sve “velike” komete.

Kineski zapisi o Halleyjevom kometu sežu sve do 467. godine prije Krista. Njegova pojava 1066. godine bila je vidljiva diljem svijeta i shvaćena je kao predznak smrti kralja Harolda II u Bitci kod Hastingsa i uspona Williama Osvajača na prijestolje.

Postoje i priče, možda apokrifne, da je Papa Kalist III “ekskomunicirao” komet kao upozorenje protiv Osmanskog Carstva koje je napredovalo prema istočnoj Europi. Američki pisac Mark Twain također je poznat po svojoj povezanosti s Halleyjevim kometom. Rođen za vrijeme njegove pojave 1835. godine, Twain je predvidio da će umrijeti zajedno s njegovom sljedećom pojavom 1910. godine.

Iako je iščekivanje Halleyjevog kometa 1910. godine bilo veliko, događaj je zasjenjen Velikim kometom 1910., jednim od najvećih kometa 20. stoljeća. Otkriće otrovnog cijanogenog plina u repu kometa, zahvaljujući tada novoj metodi spektroskopije, izazvalo je Paniku Velikog Kometa 1910. godine. „The New York Times“ je javio kako je francuski astronom Camille Flammarion prorekao da će, prođe li Zemlja kroz kometov rep, „plin cijanogen prožeti svu atmosferu i moguće utrnuti sav život na planetu“.


Pojava Halleyjevog kometa 1986. bila je razočaravajuća, jer je bio nisko na nebu prema jugu u zoru. Ipak, poslane su tri svemirske misije prema kometu: sovjetski Vega 1 i 2 te ESA-ina Giotto.

Dva godišnja meteorska pljuska povezana su s Halleyjem: Eta Akvaridi u travnju i svibnju te Orionidi u listopadu. S površine Halleyjevog kometa, ovog vikenda, Sunce bi sjalo s magnitudom -19, što je otprilike 250 puta svjetlije od punog Mjeseca.

Iz naše zemaljske perspektive, komet će se u sljedećim desetljećima kretati kroz zvježđe Vodene zmije i Canis Minora, proći će vrlo blizu svijetle zvijezde Procyon 2050. godine. Sljedeći put će Halleyjev komet doseći perihelij 28. srpnja 2061. godine i tada bi mogao postići negativne magnitude. U rujnu 2061. godine, Halley će se pojaviti nisko na sjeverozapadnom nebu u sumrak za promatrače sa sjeverne hemisfere.

Sada je komet na putu prema unutrašnjosti sunčevog sustava. Očekuje se da će Halleyjev komet ponovno biti otkriven u sljedećem desetljeću, uoči njegove pojave 2061. godine.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.