Unatoč činjenici da oceani pokrivaju oko 71% Zemljine površine, samo je oko 26% morskog dna detaljno mapirano u visokoj rezoluciji.
Iako smo istražili površine Marsa i Mjeseca detaljnije nego vlastite oceane, velike dubine našeg planeta i dalje kriju mnoge tajne. Zapanjujuće je da znamo više o udaljenim svjetovima nego o morskom dnu koje prekriva većinu Zemlje. Penjanje na grčki Olimp, najvišu planinu u Grčkoj, impresivan je pothvat koji su ostvarili brojni avanturisti. No, zamislite planinu višu od Olimpa, skrivenu ispod valova Tihog oceana. Tim oceanografa iz Schmidt Ocean Institutea nedavno je otkrio upravo takvog podvodnog diva, otkrivajući novo poglavlje u istraživanju morskih dubina.
Monumentalno otkriće u dubinama Pacifika
Kako prenosi Popular Mechanics, tijekom 28-dnevne ekspedicije, znanstvenici su istraživali Nazca greben—podvodni lanac planina smješten oko 1.500 kilometara zapadno od čileanske obale. Među brojnim geološkim formacijama, otkrili su planinu visoku nevjerojatnih 3.109 metara. To znači da nadmašuje Olimp za oko 200 metara i čak je četiri puta viša od Burj Khalife, najviše zgrade na svijetu.
Istraživački brod Falkor (too), nazvan po zmaju iz filma “Beskrajna priča”, opremljen je naprednim sonar sustavom koji omogućuje detaljno mapiranje morskog dna. “Koristimo zvučne valove koji se šalju prema dnu oceana i vraćaju natrag. Mjerenjem vremena povratka, precizno određujemo topografiju podmorja”, objasnila je Jyotika Virmani, izvršna direktorica instituta.
Unatoč činjenici da oceani pokrivaju oko 71% Zemljine površine, samo je oko 26% morskog dna detaljno mapirano u visokoj rezoluciji. Svako novo otkriće, poput ovog podvodnog diva, pomaže nam popuniti praznine u našem razumijevanju planeta. Osim ove monumentalne planine, tim je istražio još devet značajnih podvodnih struktura, uključujući koraljni vrt veličine tri teniska terena na obližnjoj planini.
Bogata biološka raznolikost skrivena u dubinama
Stjenoviti obronci Nazca grebena pružaju idealno stanište za raznolike oblike života. Uz pomoć podvodnog robota, znanstvenici su otkrili niz fascinantnih i rijetkih organizama koji obitavaju u ovim skrivenim ekosustavima. Među najznačajnijim otkrićima je rijetka lignja Promachoteuthis, o kojoj smo dosad znali vrlo malo, budući da su prethodni primjerci prikupljeni još krajem 19. stoljeća. Tim je također prvi put u južnom Pacifiku zabilježio pojavu Caspar hobotnice, prepoznatljive po svom blijedom izgledu. Posebnu pozornost privukle su i Bathyphysa sifonofore, neobična stvorenja koja zbog svog izgleda nose nadimak “leteća špageti čudovišta”.
Ova ekspedicija bila je treća u nizu koje je institut proveo u ovoj regiji tijekom godine. Tijekom prethodnih istraživanja, znanstvenici su dokumentirali preko 150 novih vrsta, što ukazuje na ogromnu biološku raznolikost koja čeka da bude otkrivena u dubinama oceana.
Potrebno je očuvati ove krhke ekosustave
Otkrića poput ovih naglašavaju važnost zaštite morskih ekosustava koji su pod prijetnjom ljudskih aktivnosti. “Istražili smo oko 25 podvodnih planina na grebenima Nazca i Salas y Gómez”, izjavio je Tomer Ketter, suvoditelj istraživanja i morski tehničar u institutu. “Naša otkrića pokazuju izvanrednu raznolikost ovih sustava, ali i otkrivaju koliko još moramo naučiti o njihovoj međusobnoj povezanosti.”
“Nadamo se da će prikupljeni podaci pomoći u oblikovanju politika koje će zaštititi ova netaknuta okruženja za buduće generacije,” dodao je Ketter.
Kako nastavljamo istraživati nepoznate dubine naših oceana, svako novo otkriće proširuje granice našeg znanja i podsjeća na odgovornost koju imamo prema očuvanju ovih krhkih ekosustava. Skriveni divovi poput ove podvodne planine otkrivaju nam veličanstvenost i misterije koje leže ispod površine—čekajući da budu otkriveni i sačuvani za budućnost.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
