Vincent van Gogh možda je intuitivno uhvatio jedan od najsloženijih aspekata dinamike fluida: način na koji energija prelazi i raspršuje se kroz različite skale.
Vincent van Goghovo remek-djelo moglo bi biti ključ za razumijevanje složenih prirodnih fenomena. Više od stoljeća ljubitelji umjetnosti dive se zapanjujućim vrtlozima i živopisnim bojama “Zvjezdane noći,” slike koja je zauvijek potvrdila Van Goghov status jednog od najutjecajnijih umjetnika u povijesti. Međutim, nedavna znanstvena istraživanja otkrivaju da je ova kultna slika više od pukog umjetničkog djela – ona je prozor u turbulentnu dinamiku prirode.
Istraživači iz Kine i Francuske otkrili su fascinantnu povezanost između vrtložnih uzoraka u “Zvjezdanoj noći” i atmosferskih turbulencija, kaotičnog toka fluida uzrokovanog temperaturnim razlikama. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Physics of Fluids, sugeriraju da je Van Gogh možda intuitivno prikazao jedan od najsloženijih aspekata dinamike fluida: način na koji se energija kreće i raspršuje kroz različite skale.
Susret umjetnosti i znanosti
Kako je izvijestio Popular Mechanics, na prvi pogled se može činiti nemogućim da umjetnik iz 19. stoljeća prikaže nešto tako znanstveno kompleksno poput turbulencije, posebno bez formalnog znanja o toj temi. Međutim, analiza istraživača pokazuje drugačije. Pažljivo su proučili luminancu, odnosno relativnu svjetlinu boja na slici, i otkrili da se vrtložni oblici i različite nijanse podudaraju s Kolmogorovom teorijom, temeljnom teorijom atmosferske fizike.
Kolmogorovljeva teorija objašnjava kako energija prelazi s velikih na male skale u turbulentnim sustavima. Veći vrtlozi prenose energiju manjima, koji je dalje raspršuju dok se ne izgubi. Sličan obrazac može se vidjeti u “Zvjezdanoj noći”, gdje veliki, dramatični potezi kista Van Gogha prelaze u manje, detaljnije oblike koji oponašaju ovaj prijenos energije.
Istraživači su također otkrili da relativna svjetlina Van Goghovih boja odražava takozvanu Batchelorova ljestvica – princip koji opisuje ponašanje energije na mikroskopskim razinama. Otkriće obje teorije, Kolmogorovljeve i Batchelorove, u istoj slici iznenadilo je znanstvenu zajednicu, budući da je ova dualnost rijetka čak i u prirodnim sustavima.
Dublji uvid u Van Goghovu genijalnost
Iako ova znanstvena otkrića pružaju novu dimenziju za razumijevanje “Zvjezdane noći”, otvaraju i intrigantno pitanje: kako je Van Gogh uspio tako precizno prikazati turbulenciju? Prema istraživačima, odgovor vjerojatno leži u njegovoj izvanrednoj sposobnosti promatranja. Tijekom najplodnijih godina svog stvaranja, Van Gogh je većinu vremena provodio u ruralnim područjima, okružen prirodom. Njegovo pažljivo promatranje oblaka, vrtloga vjetra i noćnog neba možda mu je pružilo intuitivni osjećaj za prikazivanje ovih složenih uzoraka.
Dr. Yongxiang Huang, jedan od vodećih autora studije, vjeruje da Van Goghova sposobnost prenošenja kretanja fluida svjedoči o dubini njegove umjetničke intuicije. “Moguće je da je Van Gogh razumio turbulenciju kroz svoju blisku povezanost s prirodom, uhvativši njezinu suštinu s nevjerojatnom točnošću,” izjavio je Huang.
Istraživanje sugerira da je Van Gogh nesvjesno preveo kaotičnu ljepotu prirodnog svijeta u svoje umjetničko djelo, reflektirajući fizičke principe koji nisu bili u potpunosti shvaćeni u njegovo vrijeme.
Impliciranje na umjetnost i znanost
Ovo otkriće otvara uzbudljive mogućnosti i za umjetničku i za znanstvenu zajednicu. Kako prenosi Popular Mechanics, pokazuje kako umjetnost, koja se često smatra emocionalnim ili subjektivnim medijem, može pružiti uvid u složene znanstvene koncepte. Nadalje, izaziva tradicionalne granice između disciplina, pokazujući kako se kreativnost i znanstvena istraživanja mogu ispreplesti na neočekivane načine.
Za znanstvenike koji proučavaju dinamiku fluida, “Zvjezdana noć” pruža novi pogled na način na koji se prirodni fenomeni mogu vizualizirati i tumačiti. U međuvremenu, povjesničari umjetnosti možda će s novim očima promatrati druga remek-djela, razmatrajući kako je fizički svijet utjecao na njihovo stvaranje na načine koji su do sada bili zanemareni.
Van Goghova “Zvjezdana noć” oduvijek je bila prepoznata kao remek-djelo postimpresionizma, ali ovo istraživanje dodaje iznimnu dimenziju njezinoj ostavštini. Ono što je nekad bilo promatrano samo kao izraz emocija i umjetničkog genija, sada otkriva složenu povezanost s fizičkim svijetom – dokaz snage ljudske kreativnosti i promatranja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
