Kako se Međunarodna svemirska postaja treba povući iz uporabe 2030. godine, više država i privatnih tvrtki priprema vlastite nasljednice. Kina planira povećati postaju Tiangong, a Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) predlaže Bharatiya Antariksh Station (BAS), s ciljem lansiranja prvog modula do 2028. godine. Paralelno se razvijaju i komercijalne postaje, među njima Blue Originova Orbital Reef, Airbusov LOOP, Axiom Station, Vastov Haven-1 i postaja Starlab Space.
Kako prenosi Universe Today, ruska svemirska agencija Roscosmos također radi na nasljednici, ali se koncept posljednjih godina više puta mijenjao. Prema izjavi Olega Orlova, direktora Instituta za biomedicinske probleme pri Ruskoj akademiji znanosti (RAS), nova Ruska orbitalna postaja (ROS) trebala bi uključiti module koji danas čine ruski orbitalni segment Međunarodne svemirske postaje: Zarya, Zvezda, Poisk, Rassvet, Nauka i Pricha. Najava je iznesena 18. prosinca na konferenciji za novinare u međunarodnom multimedijskom press centru Russia Today (RT) u Moskvi.
Orlov je rekao da posebna komisija na tom procesu radi već nekoliko mjeseci. Odluka se pritom povezuje s ruskim geopolitičkim položajem tijekom rata u Ukrajini, uz međunarodne sankcije, raskinute sporazume i smanjene resurse.
Od OPSEK-a do ROSS-a, pa opet do modula postojeće postaje
Najnoviji plan predstavlja promjenu u odnosu na raniju strategiju Roscosmosa, koja je bila nastavak koncepta “Orbital Piloted Assembly and Experiment Complex (OPSEK)” predloženog 2009. godine. Taj je koncept predviđao postaju sastavljenu od modula ruskog segmenta, no plan je napušten 2017. godine nakon studije izvedivosti, koja je zaključila da je povoljnije nastaviti sudjelovanje u programu Međunarodne svemirske postaje. Roscosmos je 2021. objavio da će njegovo sudjelovanje završiti 2024. godine, uz obrazloženje da je stanje ruskih modula razlog za zabrinutost, pri čemu su neki od njih stari gotovo tri desetljeća.
U toj fazi OPSEK je preimenovan u Rusku orbitalnu servisnu postaju (Russian Orbital Service Station, ROSS), odnosno Rossiyskaya orbital’naya stantsiya (ROS) na ruskom jeziku, pri čemu ne treba miješati taj naziv s oznakom za ruski orbitalni segment. Prema tada ažuriranom planu, nova postaja više nije trebala uključivati postojeće ruske module s Međunarodne svemirske postaje. Prvo lansiranje znanstveno-energetskog modula bilo je predviđeno za 2027. godinu, dok je do 2030. planirano lansiranje još tri ključna modula koji bi činili jezgru postaje: čvorišnog modula (Universal Node, UNM), servisnog modula Gateway (SM) i baznog modula (Base Module, BM).
Do 2035. predviđeno je dodavanje još do tri modula, uz mogućnost jednog privatnog stambenog modula za svemirski turizam. Postaja je zamišljena za posadu od najmanje dva kozmonauta. U slučaju potrebe trebala je moći djelovati autonomno tijekom više mjeseci.
Nova putanja i stara pitanja o sigurnosti i održavanju
Orlovljeva najnovija najava odražava promjene posljednjih godina, uz sankcije i prekid međunarodne suradnje nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema tom konceptu, Rusija bi nakon završetka programa 2030. odvojila svoje module od Međunarodne svemirske postaje i od njih formirala jezgru ROS-a, a zatim bi se dodavali novi moduli. Orlov je pritom, prema navodu ruske državne agencije TASS, rekao: “Znanstveno-tehničko vijeće Roscosmosa podržalo je ovaj prijedlog i odobrilo raspoređivanje ruske orbitalne postaje u okviru ruskog segmenta Međunarodne svemirske postaje kao glavnog mogućeg scenarija.”
Orlov je naveo i da bi nova postaja imala orbitnu inklinaciju od 51,6 stupnjeva, koju je opisao kao izbor donesen iz geopolitičkih razloga. Takva putanja omogućila bi lansiranja s novijih ruskih lansirnih lokacija izgrađenih kako bi se smanjila ovisnost o kozmodromu Bajkonur u Kazahstanu, konkretno s kozmodroma Pleseck na sjeveru Rusije i kozmodroma Vostočni na ruskom Dalekom istoku. U istom je kontekstu istaknuto da je nedavno oštećenje kozmodroma Bajkonur privremeno zaustavilo sve letove Roscosmosa prema Međunarodnoj svemirskoj postaji, što dodatno naglašava potrebu za oslanjanjem na domaće lokacije.
Najava se nadovezuje na izjavu Denisa Manturova, prvog zamjenika predsjednika Vlade Ruske Federacije, izrečenu 5. prosinca na konferenciji za novinare u Nacionalnom centru Rossiya. Manturov je tada rekao da je Ruska akademija znanosti krajem studenoga odlučila promijeniti raniji plan postaje u polarnoj orbiti s inklinacijom od 96 stupnjeva. Takva bi putanja omogućila orbitalna promatranja nad cijelim teritorijem Rusije, kao i postavljanje eksperimenata oko sjevernog magnetskog pola, gdje Zemljino magnetsko polje praktički ne pruža zaštitu od kozmičkih zraka, radi proučavanja učinka na žive organizme.
Međunarodna suradnja
Manturov je rekao i da bi nova putanja i dalje omogućila lansiranja teretnih i pilotiranih misija s ruskih lansirnih lokacija. Dodao je da Indija razmatra istu orbitu za svoju Bharatiya Antriksh Station te da bi to moglo otvoriti prostor za međunarodnu suradnju između dviju postaja.
U Rusiji ipak postoje sumnje da bi ROS mogao ostati operativan dovoljno dugo da bi do takve suradnje došlo. Marija Sokolova u ruskim novinama New Izvestia objavila je kritičan tekst o planu Roscosmosa i Ruske akademije znanosti da ponovno upotrijebe module Međunarodne svemirske postaje. Kao glavni problem navela je Orlovljeve izjave iz 2022. godine, u kojima je upozoravao da rastući problem bakterija i gljivica nakupljenih tijekom vremena predstavlja rizik za sigurnost astronauta i kozmonauta.
Orlov je to rekao u intervjuu za rusku državnu agenciju RIA Novosti. Na pitanje zašto se moduli ruskog segmenta ne mogu upotrijebiti za stvaranje ROS-a, odgovorio je: “Analiza rezultata mikrobiološkog praćenja staništa modula ruskog segmenta Međunarodne svemirske postaje, provedena u okviru operacija redovne medicinske kontrole, pokazuje da se stanje staništa pogoršava. To je objektivan proces.”
U nastavku je naveo: “Sažeti rezultati pokazuju da su u 65% analiziranih uzoraka iz najnovijih ekspedicija pronađeni mikroorganizmi u količinama koje premašuju regulatorne zahtjeve. Među predstavnicima bakterijske flore izdvojenima iz staništa prepoznate su vrste koje su medicinski važne i mogu izazvati alergijske reakcije te neke vrste bolesti mekih tkiva i gornjih dišnih putova.”
Prema toj procjeni, ti se problemi u protekle tri godine nisu smanjili, nego su se, ako ništa, pogoršali. U istom se tekstu podsjeća da su Orlovljeve zabrinutosti bile povezane i s ranijim upozorenjima o starenju modula, što je u jednom trenutku bilo razlog da se od njihove ponovne uporabe odustane. Ponovna uporaba modula značila bi preuzimanje postojećih problema Međunarodne svemirske postaje, koji se opisuju kao biološki, tehnički i strukturni, pri čemu se posebno ističu moduli Zarya i Unity, oba stara 27 godina, te Zvezda, stara 25 godina.
Za te module navodi se da imaju trajne poteškoće zbog ekstremnih temperaturnih promjena i zračenja, što dovodi do zamora materijala i propuštanja zraka. Zbog toga je potrebno stalno održavanje koje provodi posada, uz cijenu vremena koje bi inače bilo namijenjeno znanstvenim istraživanjima i drugim aktivnostima. U tekstu se podsjeća da je Međunarodna svemirska postaja izvorno projektirana za 15 godina rada, ali joj je životni vijek produljen više puta, što se povezuje sa sve manjim povratom u znanstvenoj koristi. U završnoj ocjeni kao motiv se navodi financijska kriza s kojom se Rusija suočava zbog rata u Ukrajini, uz zaključak da ni Roscosmos nije izuzet od njezinih posljedica.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
