U regiji Ojmjakon, unutar Sakha Republike (Yakutija) u Rusiji, nedavni rudarski radovi doveli su do nevjerojatnog otkrića – mumificiranog vunastog nosoroga s očuvanim rogom. Ovo otkriće predstavlja značajan znanstveni uspjeh i pruža rijedak uvid u prošlost. Vunasti nosorog, koji je živio tijekom posljednjeg ledenog doba, bio je impresivne veličine, s visinom većom od dva metra i duljinom od oko pet metara. Ove impozantne životinje lutale su hladnim krajolicima Azije, Europe i Afrike, suživljavajući s ljudima sve dok nisu izumrli prije otprilike 12.000 godina. Danas, ova vrsta čini se gotovo mitološkom, ali najnovije otkriće u Rusiji potvrđuje njihovu stvarnost.
Maksim Čeprasov, voditelj Laboratorija Mammoth Museum pri Sjeveroistočnom Federalnom Sveučilištu (NEFU), ističe da je ovaj primjerak prvi vunasti nosorog s očuvanim mekim tkivom pronađen u novijoj povijesti. Rog je već doniran muzeju, dok će se ostatak životinje iskopati u narednim mjesecima. Preliminarna istraživanja sugeriraju da je rog pripadao odraslom mužjaku, ali će dodatne studije biti potrebne za precizno određivanje dobi i spola životinje. U budućnosti, znanstvenici će uspoređivati gene ovog primjerka s onima drugih ranije proučenih životinja kako bi bolje razumjeli genetske veze.
Uloga permafrostnog tla u očuvanju
Permafrost, tlo koje ostaje zamrznuto na temperaturama ispod 0°C dulje od dvije godine, ključan je za očuvanje mekog tkiva. Ovi uvjeti omogućuju da se organizmi očuvaju gotovo poput smrzavanja. Najveća koncentracija permafrostnog tla u sjevernoj hemisferi nalazi se u Rusiji, uključujući regiju Yakutiju. Prema Julie Meachen, docentici anatomije na Sveučilištu Des Moines, mumificirani ostaci životinja u permafrostu su rijetki i njihovo očuvanje zahtijeva specifične uvjete. Ovo otkriće pruža dragocjene informacije o klimatskim, geografskim i biološkim uvjetima drevnog svijeta. Čeprasov ističe da je nalaz mumificiranog vunastog nosoroga od iznimne važnosti za Muzej Mamuta, ali i kao vrijedan resurs za znanstvena istraživanja. “Ovo je odličan primjer kako suradnja između poslovnog sektora i znanosti može koristiti cijeloj regiji,” zaključuje Čeprasov.
