Znanstvenici su otkrili rijetki egzoplanet koji je uspio zadržati svoju atmosferu unatoč intenzivnom zračenju svoje bliske zvijezde domaćina. Ovo otkriće mijenja dosadašnje teorije o evoluciji planeta u ekstremnim uvjetima.
Novi planet, nazvan “Feniks” zbog svoje otpornosti na zračenje crvenog diva, predstavlja zanimljiv primjer raznolikosti planetarnih sustava i složenosti evolucije planeta, osobito na kraju života zvijezda. Nalazi istraživanja objavljeni su u časopisu The Astronomical Journal.
“Ovaj planet se ne razvija onako kako smo mislili. Čini se da ima puno veću, manje gustu atmosferu nego što smo očekivali za ove sustave,” izjavio je Sam Grunblatt, astrofizičar sa Sveučilišta Johns Hopkins i voditelj istraživanja. “Kako je uspio zadržati tu atmosferu unatoč blizini tako velike zvijezde domaćina, ostaje veliko pitanje.”
Planet, službeno nazvan TIC365102760 b, spada u kategoriju rijetkih svjetova poznatih kao “vrući Neptuni“. Iako dijeli sličnosti s Neptunom, najudaljenijim planetom našeg Sunčevog sustava, Feniks je puno bliži svojoj zvijezdi i izuzetno vruć.
Iznenađujuće karakteristike
Ovaj planet, 6,2 puta veći od Zemlje, završava orbitu oko svoje zvijezde svakih 4,2 dana i nalazi se šest puta bliže svojoj zvijezdi nego što je Merkur Suncu. Zbog svoje starosti i ekstremnih temperatura, te neočekivano niske gustoće, znanstvenici vjeruju da je proces gubitka atmosfere kod Feniksa bio sporiji nego što se ranije mislilo. Također su procijenili da je planet 60 puta manje gust od najgušćeg poznatog “vrućeg Neptuna”.
“To je najmanji planet koji smo ikada pronašli oko jednog od ovih crvenih divova, i vjerojatno planet s najmanjom masom koji kruži oko crvenog diva,” dodao je Grunblatt. “Zato izgleda stvarno čudno. Ne znamo zašto još uvijek ima atmosferu kada drugi ‘vrući Neptuni’ koji su puno manji i gušći gube svoje atmosfere u manje ekstremnim uvjetima.”
Grunblattov tim razvio je novu metodu za analizu podataka s NASA-inog satelita za istraživanje egzoplaneta u tranzitu (TESS). Teleskop može detektirati planete niske gustoće dok prigušuju svjetlost svojih zvijezda domaćina tijekom tranzita. Tim je uspio filtrirati neželjenu svjetlost i kombinirati podatke s dodatnim mjerenjima iz W.M. Keck opservatorija na Havajima, koji prati oscilacije zvijezda uzrokovane planetima u njihovoj orbiti.
Implicacije za budućnost
Ovo otkriće može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako atmosfere poput Zemljine mogu evoluirati. Znanstvenici predviđaju da će za nekoliko milijardi godina Sunce proširiti u crvenog diva i progutati Zemlju i druge unutarnje planete. “Ne razumijemo dobro kasne faze evolucije planetarnih sustava,” zaključio je Grunblatt. “Ovo otkriće sugerira da možda Zemljina atmosfera neće evoluirati onako kako smo mislili.”
‘Napuhani‘ planeti, poput Feniksa, često su sastavljeni od plinova, leda ili drugih lakših materijala koji ih čine manje gustima od planeta u našem Sunčevom sustavu. Znanstvenici vjeruju da samo oko 1% zvijezda ima takve planete. Grunblattov tim već je identificirao desetak potencijalnih kandidata koristeći svoju novu tehniku. “Još uvijek imamo dug put do razumijevanja kako se planetarne atmosfere razvijaju kroz vrijeme,” zaključio je Grunblatt.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
