Jedan od najvećih izazova za dugoročni boravak ljudi na Mjesecu nije samo kako tamo stići, već kako preživjeti bez stalnih pošiljki sa Zemlje. Kisik je ključan, ne samo za disanje astronauta, već i kao gorivo za povratak kući. Sada je NASA-in projekt CaRD (Carbothermal Reduction Demonstration) napravio ogroman korak prema tom cilju, uspješno demonstrirajući tehnologiju koja koristi čistu sunčevu energiju za izvlačenje kisika iz simuliranog mjesečevog tla.
Ovaj uspjeh znači da bi buduće baze na Mjesecu mogle postati samoodržive “benzinske postaje”, drastično smanjujući troškove i složenost svemirskih misija.
Sunce kao rudarski alat
Eksperiment je bio pravi inženjerski podvig koji je spojio nekoliko ključnih tehnologija. Umjesto teške mehanizacije ili složenih kemikalija donesenih sa Zemlje, tim je koristio koncentriranu sunčevu energiju. Sustav funkcionira tako da precizna zrcala usmjeravaju sunčeve zrake u reaktor, zagrijavajući simulirani regolit (mjesečevu prašinu) do ekstremnih temperatura.
U tom procesu, poznatom kao karbotermijska redukcija, dolazi do kemijske reakcije koja oslobađa ugljikov monoksid. Iako je taj plin na Zemlji poznat kao tihi ubojica, u ovom kontekstu on je dragocjen međukorak. Naime, isti sustavi koji pretvaraju ugljikov monoksid u kisik mogu se prilagoditi i za misije na Marsu, gdje bi iz atmosferskog ugljikovog dioksida proizvodili kisik i metan, ključne sastojke za raketno gorivo.
Od Mjeseca do Marsa
Ovaj integrirani prototip rezultat je suradnje nekoliko NASA-inih centara i privatnog sektora. Reaktor za proizvodnju kisika razvila je tvrtka Sierra Space, dok je NASA-in centar Glenn dizajnirao solarni koncentrator. Sve je to povezano preciznim zrcalima i naprednim softverom za analizu plinova koji je stigao iz Kennedy Space Centera na Floridi.
Ako se ova tehnologija uspješno primijeni na Mjesecu, to bi značilo prekretnicu u istraživanju svemira. Proizvodnja pogonskog goriva isključivo od lokalnih materijala i sunčeve svjetlosti eliminirala bi potrebu za lansiranjem golemih količina goriva sa Zemlje, što je trenutno najskuplji dio svake misije. Uspjeh projekta CaRD tako ne otvara vrata samo za stalnu bazu na Mjesecu, već postavlja temelje za sljedeći veliki skok čovječanstva… putovanje na Crveni planet.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
