kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Prva 3D mapa magnetskih polja u našoj galaksiji razotkriva tajne regija gdje nastaju zvijezde
Astronomija

Prva 3D mapa magnetskih polja u našoj galaksiji razotkriva tajne regija gdje nastaju zvijezde

Galaksija NGC 1300 – primjer prečkaste spiralne galakasije (©Hubble, NASA).
objavljeno

Tim astronoma razvio je prvu kartu struktura magnetskih polja unutar spirale naše galaksije, Mliječnog puta. Dok su prethodne studije o galaktičkim magnetskim poljima pružale samo vrlo općenit uvid, nova studija otkriva značajna odstupanja magnetskih polja u spiralnim krakovima naše galaksije od opće poznate slike, s naglašenim otklonom od prosječne galaktičke ravnine. Ova otkrića, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, upućuju na to da magnetska polja imaju snažan utjecaj na regije u kojima nastaju zvijezde, što implicira da su igrala ulogu i u formiranju našeg Sunčevog sustava.

Iako je možda iznenađujuće za neke, magnetska polja nisu ograničena samo na razmjere manje od planeta; ona se mogu protezati i na znatno veća prostranstva. Naša svakodnevna interakcija s magnetskim poljima obično se svodi na jednostavne primjere, poput korištenja malih magneta na hladnjaku ili uporabe kompasa koji se orijentira prema sjeveru, pokazujući prisutnost Zemljinog magnetskog polja. Ovi primjeri ilustriraju magnetske sile na lako shvatljivim, manjim razinama, no isti principi djeluju i u mnogo većim razmjerima u svemiru.

Naše Sunce također generira ogromno magnetsko polje, koje utječe na fenomene poput solarnih baklji. Međutim, ideja o magnetskim poljima koja obuhvaćaju cijelu galaksiju gotovo je nezamisliva, a ipak, ona vjerojatno igraju ključnu ulogu u procesima formiranja zvijezda i planeta.

“Do sada, sva promatranja magnetskih polja unutar Mliječnog puta vodila su do vrlo ograničenog modela koji je bio uniforman i u velikoj mjeri usklađen s diskovitim oblikom galaksije,” ističe pomoćnik profesora Yasuo Doi s Odjela za zemaljske znanosti i astronomiju sa Sveučilišta u Tokiju.

“Zahvaljujući teleskopskim postrojenjima na Sveučilištu u Hirošimi, sposobnim za mjerenje polariziranog svjetla radi identifikacije magnetskih potpisa, te Gaia satelitu koji je Europska svemirska agencija lansirala 2013. godine, specijaliziranom za mjerenje udaljenosti do zvijezda, uspjeli smo razviti detaljniji trodimenzionalni model. Usredotočili smo se na određeno područje, ruku Škorpiona naše spiralne galaksije (dok se mi nalazimo u susjednom Orionovom kraku) i otkrili da dominantno magnetsko polje u tom području znatno odstupa od ravnine galaksije.”

Prethodni modeli i opservacije su zamislili glatko i relativno homogeno magnetsko polje u našoj galaksiji. Međutim, nova saznanja pokazuju da, iako se linije magnetskog polja u spiralnim krakovima otprilike usklađuju s općom strukturom galaksije, one se na mikro razinama zapravo razilaze i prostiru se kroz različite udaljenosti. Ovo je posljedica brojnih astrofizičkih pojava, kao što su supernove i zvjezdani vjetrovi.

Galaktička magnetska polja su iznimno slaba, približno 100.000 puta slabija od Zemljinog magnetskog polja. No, unatoč svojoj slabosti, tijekom dugih vremenskih perioda ova polja ubrzavaju plin i prašinu u međuzvjezdanom prostoru, što objašnjava postojanje nekih zvjezdanih rasadnika, regija formiranja zvijezda, koje se ne mogu objasniti samo djelovanjem gravitacije. Ovaj nalaz implicira da bi detaljnije mapiranje magnetskih polja unutar naše galaksije moglo pružiti bolje razumijevanje prirode i evolucije Mliječnog puta, kao i drugih galaksija.

“Osobno me fascinira osnovni proces nastanka zvijezda, koji je ključan za stvaranje života, uključujući i našeg,” izjavio je Doi. “Naš cilj je daljnje promatranje i razvoj sofisticiranijih modela struktura galaktičkih magnetskih polja. Ovaj znanstveni napor ima za cilj pružiti uvide u akumulaciju plinova koji potiču aktivno formiranje zvijezda unutar naše galaksije, kao i u njezin povijesni razvoj.”

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube