kozmos.hr
Tehnologija

Prošlo je 95 godina od Lindberghovog transatlantskog leta

Lindbergh takes off
objavljeno

Između 20. i 21. svibnja 1927. Charles Lindbergh odradio je prvi samostalni neprekinuti transatlantski let u svom avionu Spirit of St. Louis. To je odmah postao jedan od najznačajnijih trenutaka u povijesti avijacije i on je započeo novu eru povezivanja dijelova kugle zemaljske.

Prvi transatlantski let općenito izveden je u lipnju 1919. godine, a izveli su ga rani avijatičari John Alcock i Arthur Brown. Njih dvojica preletjeli su Atlantski ocean u modificiranoj verziji britanskog bombardera iz Prvog svjetskog rata, aviona Vickers Vimy, i to su učinili poletjevši iz grada St. John’s u Kanadi i sletjevši u Clifden u Irskoj nešto manje od 72 sata kasnije. Uz to, sa sobom su nosili i nešto poštanskog tereta, pa se to ujedno smatra i prvim transatlantskim poštanskim letom.

Osam godina kasnije, došao je Charles Lindbergh. Iste godine kada su Alcock i Brown odradili svoj let, hotelski tajkun iz New Yorka Raymond Orteig ponudio je nagradu od 25 000 dolara (skoro pola milijuna u današnjoj valuti) onome tko god preleti u jednom komadu od New Yorka do Pariza. 1927., Lindbergh, dvadesetpetogodišnjak koji je u tom trenutku pilotirao za Poštanski ured Sjedinjenih država, ubrzo je uspio pronaći devet investitora iz St. Louisa u državi Missouri koji su ga bili voljni financijski podržati u pokušaju osvajanja Orteigove nagrade. Odmah nakon toga, kontaktirana je i kompanija Ryan Airline iz San Diega da mu u tu svrhu sagradi zrakoplov, i on je u čast investitorima nazvan Spirit of St. Louis (“Duh St. Louisa”).

Lindberghov let
Lindberghov let preko Atlantika ucrtan na kartu. Izvor: Izvor: National Air and Space Museum, Smithsonian Institution.

Rano ujutro u petak, 20. svibnja 1927. Lindbergh je poletio iz zračne luke Roosevelt Field na Long Islandu  prema Parizu s 1704 litre goriva (u teoriji jedva dosta za tu udaljenost) u zrakoplovu ukupne težine 2329 kg. Nakon 33 i pol sata punih tegoba kao što su oblaci, oceanske oluje, zaleđivanje zrakoplova, magla i noć, Lindbergh je sletio u Pariz u 10.22 navečer po lokalnom vremenu u subotu, 21. svibnja. Cijeli let, valja naglasiti, Lindbergh je izveo navigirajući se pomoću kompasa, jer nije znao navigirati pomoću Sunca i zvijezda, a odbio je opremiti avion iznimno teškom radio-opremom.

Uz to što je bio prvi koji je samostalno odradio let preko Atlantika, duljina koju je Lindbergh preletio značajno je premašila prethodnu–za više od tisuću kilometara–a vrijeme leta smanjeno je za više od pola. Po slijetanju u Pariz, Lindbergh je postao svjetska ličnost i u očima mnogih heroj. Ljudi su se, kako navodi Lindberghov biograf A. Scott Berg, “ponašali kao da je hodao po vodi, a ne kao da ju je preletio”. Dodijeljeno mu je mnogobrojno znamenje, kao što su Ugledan leteći križ i Orden časti (izuzetno, jer on je obično rezerviran za činove herojstva u borbi), časopis Time proglasio ga je “Čovjekom godine”, a uživao je i neizmjernu medijsku pažnju te održao stotine intervjua.

Lindbergh i Spirit of St Louis
Lindbergh i njegov zrakoplov Spirit of St. Louis. Izvor: NY DAILY NEWS ARCHIVE/GETTY IMAGES.

U kasnijem životu Lindbergh je ostao u centru medijske pažnje, i to ne iz dobrih razloga. 1932. opet se vratio na naslovnice svjetskih novina kada mu je otet i ubijen novorođeni sin, što je postao jedan od prvih značajnih slučajeva novonastalog FBI-ja. Kasnije, kada je u Europi počeo Drugi svjetski rat, Lindbergh se oštro zalagao za izolacionističku politiku i neuključivanje Sjedinjenih država u rat, što je u kombinaciji s pojedinim izjavama o Židovima, rasi i ratu dovelo do mišljenja dijela javnosti da je Lindbergh podržavao Naciste, iako on to nikada nije javno izjavio. Pri tome nisu ni pomogli njegovi posjeti Njemačkom zrakoplovstvu u ranim danima rata. Vjerojatno nikada nećemo saznati točno koje je bilo Lindberghovo mišljenje o nacističkoj Njemačkoj, no danas ipak prevladava stav da je malo izgledno da se radilo o Nacistu, i vjerojatnije je da je Lindbergh bio pomalo naivni pojedinac koji je odlučio zanemarivati strahote nacističkog pohoda kroz Europu.

Njegov utjecaj nakon leta osjetio se ponajprije u svijetu avijacije u obliku tzv. “Lindberghovog booma”—perioda velikog interesa za zrakoplovstvo i naglog povećanja vrijednosti dionica aviokompanija, kako američkih tako i svjetskih.

Lindbergh je umro 1974. na Havajima u 73. godini života.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

„The First Solo, Nonstop Transatlantic Flight“. Pioneers of Flight. https://pioneersofflight.si.edu/content/first-solo-nonstop-transatlantic-flight (20.5.2022.).

McKenna, Bill, ur. „Charles Lindbergh, the Nazis and American isolationism“. BBC, 2013. https://www.bbc.com/news/av/magazine-22684773 (20.5.2022.).

Tillman, Nola Taylor. „Charles Lindbergh and the First Solo Transatlantic Flight“. Space.com, 2019. https://www.space.com/16677-charles-lindbergh.html (20.5.2022.).

 

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.