Znanstvenici su otkrili znakove nekih od najranijih poznatih potresa u 3,3 milijarde godina starim stijenama. Ove stijene pružaju rane dokaze o tektonici ploča, koja objašnjava Zemljinu koru kao podijeljenu na velike ploče koje klize preko plašta. Stijene također ukazuju na kakvi su uvjeti mogli biti kada je život prvi put nastao. Geolozi su ovo otkriće napravili nakon istraživanja Barbertonskog pojasa zelenog kamenja, složene geološke formacije u južnoj Africi. Shvatili su da je pojas izuzetno sličan znatno mlađim stijenama na Novom Zelandu koje su doživjele podvodna klizišta uzrokovana potresima duž zone subdukcije Hikurangi, prema studiji objavljenoj 27. veljače u časopisu Geology.
“Energija oslobođena u tim potresima je apsolutno ogromna i potresa cijelu regiju”, rekao je glavni autor Simon Lamb, geolog na Sveučilištu Victoria u Wellingtonu na Novom Zelandu, za Live Science.
Barbertonski pojas zelenog kamenja, nazvan po svojoj zelenkastoj boji, pruža jedan od najopsežnijih geoloških zapisa za Zemlju između 3,2 i 3,6 milijardi godina, prema studiji. Istraživačima je bilo teško razumjeti regiju jer je geologija neuredna i teško je pratiti stijene kroz krajolik.
Ogromni nered od blokova
Suautor Cornel de Ronde, glavni znanstvenik u GNS Science, istraživačkom institutu na Novom Zelandu, objavio je djelomičnu kartu pojasa 2021. godine, otkrivajući, kako je Lamb rekao, “ogromninered od blokova” odvojenih od mjesta gdje su nastali. Lamb je primijetio da je geologija slična onome što je vidio duž istočne strane Novog Zelanda u 20 milijuna godina starim stijenama i novijim podvodnim klizištima. Posebno, formacija takozvanog “Great Marlborough Conglomerate (Velikog Marlborough konglomerata)” — ostaci kontinentalnog šelfa koji se srušio u podvodna klizišta — u zoni subdukcije Hikurangi bila je izuzetno slična osnovnoj stijeni Barbertonski pojas zelenog kamenja, prema izjavi GNS Science.
U blizini Novog Zelanda, sudar Pacifičke i Australske tektonske ploče uzrokuje snažne potrese i izaziva podvodna klizišta. Tijekom ovih klizišta, stijene koje su prvotno nastale na kopnu ili u plitkim vodama završavaju u dubokim morskim prostranstvima, čime se miješaju i mijenjaju njihovi izvorni položaji. Formacija Velikog Marlborough konglomerata vjerojatno je rezultat nebrojenih potresa tijekom milijuna godina, gdje je svaki potres prouzročio pomak velikih stijenskih blokova, kako navodi studija.
“To je zapravo kronika dugotrajnih potresa,” izjavio je Lamb. “Otkriva nam da je tektonička aktivnost bila kontinuirana pojava u ranoj povijesti Zemlje.”
Ovo otkriće otkriva fascinantnu dinamiku našeg planeta od njegovih početaka. Pružajući dublji uvid u geološke procese koji oblikuju Zemlju, istraživanje naglašava koliko je ključno razumijevanje prirodnih katastrofa poput potresa za interpretaciju razvoja našeg svijeta. Ova studija ne samo da produbljuje naše znanje o geološkoj prošlosti, nego i potiče buduća istraživanja o evoluciji tektonike ploča, nudeći neprocjenjive uvide budućim generacijama znanstvenika.
