kozmos.hr
Znanost

Pronađen najstariji dokaz o složenom ljepilu u Europi

Pronađen najstariji dokaz o složenom ljepilu u Europi
objavljeno

Znanstvenici su otkrili da su neandertalci izrađivali kameni alat koristeći se višekomponentnim ljepilom. Ova otkrića, koja predstavljaju najstariji dokaz o složenom ljepilu u Europi, upućuju na to da su ti prethodnici modernog čovjeka posjedovali napredniju razinu kognicije i kulturnog razvoja nego što se ranije smatralo.

“Ovi iznimno dobro očuvani alati pokazuju tehničko rješenje koje je u velikoj mjeri slično onom kod alata koje su izradili rani moderni ljudi u Africi. No, specifična receptura odražava neandertalsku inovativnost, odnosno proizvodnju ručki za alate,” izjavio je Radu Iovita, docent na Centru za proučavanje porijekla čovjeka na Sveučilištu u New Yorku.

Vodeći istraživački tim, koji su činili Patrick Schmidt iz Odjela za ranu pretpovijest i kvartarnu ekologiju na Sveučilištu u Tübingenu i Ewa Dutkiewicz iz Muzeja pretpovijesti i rane povijesti pri Nacionalnim muzejima u Berlinu, ponovno je pregledao nalaze s lokacije Le Moustier u Francuskoj, otkrivene u ranom 20. stoljeću.


Kameni alati iz Le Moustiera

Kameni alati iz Le Moustiera, korišteni tijekom srednjeg paleolitika, u razdoblju Mousterien između 120.000 i 40.000 godina prije, čuvaju se u zbirci Muzeja pretpovijesti i rane povijesti u Berlinu i do nedavno nisu bili detaljno proučavani. Alati su ponovno otkriveni tijekom interne revizije kolekcije, čime je prepoznata njihova znanstvena vrijednost.

“Alati su bili pojedinačno zapakirani i ostali netaknuti od 1960-ih godina,” objašnjava Dutkiewicz. “Zahvaljujući tome, ostaci organskih tvari na alatima izuzetno su dobro očuvani.

Istraživači su na nekoliko kamenih alata, uključujući strugače, pločice i oštrice, otkrili tragove mješavine okera i bitumena. Oker je prirodni zemljani pigment, dok je bitumen sastojak asfalta koji se može dobiti iz sirove nafte, ali se prirodno nalazi i u tlu.

“Zatečeni smo činjenicom da je sadržaj okera bio veći od 50%,” navodi Schmidt. “To je zato što sušeni bitumen može poslužiti kao ljepilo bez izmjena, ali gubi svojstva ljepila kada se dodaju tako velike količine okera.”

Znanstvenici su ispitali te materijale putem testova zatezanja — koji služe za određivanje čvrstoće — i drugih metoda.

Zanimljiva mješavina materijala

“Razlika je bila očita kada smo koristili tekući bitumen, koji inače nije najprikladniji za lijepljenje. Dodavanjem 55% okera dobivena je oblikovana masa,” izjavio je Schmidt.

Ova mješavina bila je dovoljno ljepljiva da kameni alat ostane zadržan unutar nje, ali se istovremeno nije lijepila za ruke, čineći je idealnom za izradu ručki.

Mikroskopska analiza tragova korištenja na ovim kamenim alatima pokazala je da su ljepila na alatima iz Le Moustiera korištena na opisani način.

“Alati su pokazali dvije vrste mikroskopskih tragova trošenja: jedan je tipičan sjaj na oštrim rubovima koji je općenito uzrokovan radom s drugim materijalima,” objašnjava Iovita. “Drugi je svijetli sjaj rasprostranjen po cijeloj pretpostavljenoj držanoj površini, ali nigdje drugdje, što smo interpretirali kao rezultat abrazije od okera zbog kretanja alata unutar drške.”


Upotreba ljepila s nekoliko komponenti, uključujući različite ljepljive tvari poput smole drveta i okera, ranije je bila poznata od ranih modernih ljudi, Homo sapiensa, u Africi, ali ne i od ranijih neandertalaca u Europi.

Razvoj ljepila

Razvoj ljepila i njihova upotreba u izradi alata smatraju se nekima od najboljih materijalnih dokaza o kulturnoj evoluciji i kognitivnim sposobnostima ranih ljudi.

Složena ljepila smatraju se među prvima izrazima modernih kognitivnih procesa koji su i danas aktivni,” kaže Schmidt.

U regiji Le Moustier, oker i bitumen morali su se prikupljati s udaljenih lokacija, što je zahtijevalo veliki trud, planiranje i ciljan pristup, napominju autori.

“Uzimajući u obzir ukupni kontekst nalaza, pretpostavljamo da je ovo ljepilo proizvela neandertalska populacija,” zaključuje Dutkiewicz. “Naše istraživanje pokazuje da su rani Homo sapiens u Africi i neandertalci u Europi imali slične obrasce razmišljanja,” dodaje Schmidt. “Njihove tehnologije ljepila imaju isto značenje za naše razumijevanje evolucije čovjeka.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.