U jedinstvenom paleontološkom pronalasku, tim stručnjaka je otkrio čeljust dinosaura staru 75 milijuna godina, na kojoj se nalazi iznenađujuće dobro očuvani komad prapovijesnog jantara. Unutar ove impresivne količine smole pronađeni su tragovi drevnih stabala i fosilizirani ostaci nesretne lisne uši.
Ovaj pronalazak, koji predstavlja prvi takav slučaj u Sjevernoj Americi, iznenadio je znanstvenu zajednicu kada je predstavljen u studiji 2019. godine. Očuvanost i složenost ovog fosila predstavljaju iznimno rijedak lanac događaja koji su omogućili ovakvu očuvanost.
Kako prenosi IFLscience.com, čeljust, pronađena u Dinosaur Provincial Parku u Alberti, Kanadi, pripada vrsti hadrosaura imenom Prosaurolophus maximus. Hadrosauri su bili uobičajeni stanovnici kasne krede u Sjevernoj Americi, no detalji njihovog načina života i prehrane ostali su većinom misterij. Stoga ovaj nalaz pruža dragocjeni uvid u prehrambene navike i ekološki kontekst ovog drevnog stvorenja.
Ono što ovaj pronalazak čini još značajnijim je komad jantara pronađen u neposrednoj blizini. Jantar iz razdoblja krede nije rijedak sam po sebi, no nalazak jantara direktno povezanog s ostacima dinosaura, a posebno s dodatnim fosilom insekta, predstavlja pravu znanstvenu senzaciju.
Prema riječima istraživača, niz događaja koji su doveli do ovakvog sačuvanja je iznimno neobičan. Smatra se da je hadrosaur prvo umro, nakon čega su njegovi ostaci pretrpjeli razgradnju prije nego što su završili u rijeci. U međuvremenu, kapi smole s drveta padale su u vodu, a jedna takva, sadržeći zarobljene lisne uši, našla je svoj put do čeljusti dinosaura. Tijekom milijuna godina, ovi ostaci bili su ukopani i očuvani unutar sedimenta, dok se smola postupno pretvarala u jantar.
Iako jantar nije pružio izravne mikroskopske uvide u samog hadrosaura, fosilizirani ostaci daju nam nagovještaj o prehrani i ekosustavu u kojem su hadrosauri živjeli. Posebno, nalazi sugeriraju da su se neki od hadrosaura hranili četinjačama u blizini obalnih područja.
Ovaj izuzetan nalaz naglašava važnost detaljne analize i istraživanja fosilnih nalazišta. Pronađeni jantar s kostima pruža nove mogućnosti za dublje razumijevanje drevnih ekosustava, naglašavajući vrijednost i potrebu za pažljivim pristupom u paleontologiji. Fosili poput ovog ne samo da pružaju uvid u prošlost, već otvaraju vrata novim znanstvenim otkrićima.
Kasna kreda, period koji je trajao od oko 100 do 66 milijuna godina prije naše ere, predstavlja posljednju epohu mezozojske ere i razdoblje kada su dinosauri doživjeli svoj vrhunac u raznolikosti i kompleksnosti. Ovaj period je bio obilježen intenzivnim vulkanskim aktivnostima, promjenama u razini mora i klimatskim oscilacijama koje su značajno utjecale na okoliš i život na Zemlji. Sjeverna Amerika, Europa, Azija, Afrika, Južna Amerika i Antarktika bili su znatno različito raspoređeni u odnosu na današnji svijet.
Kasna kreda je također poznat po bogatstvu fosila, uključujući impresivne nalaze dinosaurusa kao što su Tyrannosaurus rex i Triceratops, kao i po raznovrsnosti biljnog i morskog života. Razdoblje kasne krede završava velikim masovnim izumiranjem, poznatim kao K-T granica, kada su dinosauri i mnoge druge vrste nestali, što je otvorilo put za dominaciju sisavaca, uključujući i našu vlastitu liniju evolucije.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
