Urezan natpis na amajliji (talismanu) u obliku ruke, staroj 2100 godina i pronađenoj na sjeveroistoku Španjolske, čini se da je povezan s baskijskim jezikom i mogao bi predstavljati rijedak primjer drevnog jezika koji se govorio u Europi prije više od 5000 godina. U novoj studiji, objavljenoj 20. veljače u časopisu Antiquity, istraživači su otkrili da je natpis najstariji i najduži koji je ikada pronađen na vaskonskom jeziku, skupini jezika koja uključuje suvremeni baskijski. Do sada su jedini poznati drevni tekstovi na vaskonskom jeziku uglavnom bili nekoliko riječi napisanih na kovanicama iz te regije, rekli su istraživači.
Arheolozi su pronašli amajliju 2021. godine na lokalitetu iz željeznog doba Irulegi, u španjolskoj regiji Navarra. Prva riječ natpisa, koja koristi latinsku abecedu, je “sorioneku” ili “sorioneke” — slično suvremenoj baskijskoj riječi “zorioneko”, što znači “sretno”. Zbog ove sličnosti istraživači vjeruju da riječi imaju isto značenje i da je amajlija možda visila izvan zgrade kao talisman za sreću.
Ritualna funkcija
“Ruka bi imala ritualnu funkciju, bilo da privlači sreću ili kao ponuda domaćem božanstvu sreće“, rekao je voditelj studije Mattin Aiestaran, arheolog na Sveučilištu Baskijske zemlje u Bilbau, u izjavi.
Iako je dešifrirana samo prva riječ natpisa, istraživači su identificirali najmanje pet riječi, napisanih s 18 znakova na “dlanu” ruke. Arheološki nalazi sugeriraju da je naselje u Irulegiju postojalo od prvog tisućljeća prije Krista do prvog stoljeća prije Krista, kada je vjerojatno spaljeno tijekom Sertorijanskog rata između 80. i 72. godine prije Krista između suparničkih frakcija Rimljana, koji su u to vrijeme vladali većim dijelom Iberijskog poluotoka. Upotreba latinskih znakova pokazuje da su Rimljani bili prisutni u području kada je amajlija izrađena.
Baskijski je jedini preživjeli vaskonski jezik. Njegovo porijeklo nije jasno, ali lingvisti smatraju da potječe iz drevnih vaskonskih jezika koji su se govorili na sjeveroistoku Iberijskog poluotoka. Većina suvremenih europskih jezika — uključujući one s germanskim, keltskim, latinskim i slavenskim korijenima — pripada indoeuropskoj obitelji jezika, koja potječe od jezika indoeuropskih naroda koji su stigli s euroazijskih stepa između 5000 i 10000 godina prije. Kao rezultat, dijele neke sličnosti u riječima i gramatici, iako se čine vrlo različitima.
Baskijski jezik
Ali lingvisti smatraju suvremeni baskijski jezik “izolatom” jer se ne podudara ni s jednim drugim govorenim jezikom. Sličan je, međutim, sada izumrlom jeziku Akvitaniji koji se govorio na sjeveroistoku Španjolske i jugozapadu Francuske prije dolaska Rimljana. Teorija poznata kao hipoteza vaskonskog supstrata sugerira da su vaskonski jezici utjecali na toponime diljem Zapadne Europe i da se nekoliko vaskonskih riječi može pronaći u nekoliko zapadnoeuropskih jezika. Neki lingvisti sugeriraju da bi to mogao biti dokaz da su vaskonski jezici bili rasprostranjeni prije dolaska Indoeuropljana.
Međutim, mnogi drugi lingvisti odbacuju tu ideju, tvrdeći da je to vjerojatno rezultat indoeuropskih riječi koje su usvojene u vaskonske jezike i da inače hipoteza nema značajne dokaze. Prema istraživačima, irulegijski natpis je polazište za “lingvističku kartu” koja pokazuje veze između njegovog drevnog vaskonskog jezika, drugih drevnih jezika Iberijskog poluotoka i suvremenog baskijskog.
Lingvist Peter Trudgill, autor knjige “Sociolingvistika: Uvod u jezik i društvo” i bivši profesor na Sveučilištu u Fribourgu u Švicarskoj, rekao je da je najnovija studija “vrlo uvjerljivo argumentirana i uzbudljiva”. “Nalaz na brončanoj ruci je ‘pravi prozor u prošlost'”, rekao je Trudgill, koji nije bio uključen u studiju ali je proučavao vaskonske jezike, u e-mailu za Live Science. “Zaista smo nešto novo naučili”, rekao je. “Tako malo znamo o vaskonskim jezicima i narodima da je ovo doista vrlo vrijedan doprinos.”
Lingvistica i stručnjakinja za baskijski jezik Roslyn Frank, profesorica emeritus na Sveučilištu u Iowi koja također nije bila uključena u studiju, rekla je da joj je drago vidjeti istraživače kako raspravljaju o artefaktu, iako značenje cijelog teksta ostaje nejasno. “Po mom mišljenju, premalo pažnje se posvećuje baskijskom jeziku i kulturi, s obzirom da predstavlja vrata u prošlost Europe“, rekla je u e-mailu za Live Science.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
