“… Vityaz-D radi potpuno autonomno. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji u upravljačkom sustavu vozila, može samostalno zaobići prepreke i pronaći izlaz iz ograničenog prostora te riješiti druge probleme …”
Po prvi put se Rusko autonomno bespilotno podvodno vozilo imena Vityaz-D uspjelo spustiti na dno Marijanske brazde, najdublje točke na Zemlji, u Tihom oceanu
“8. svibnja 2020. u 22.34. Po Moskovskom vremenu vozilo Ruske autonomne podmornice Vitiaz doseglo je dno Marijanske brazde. Senzori Vityaz-D zabilježili su dubinu od 10.028 metara “, izvještava Zaklada za napredna istraživanja (FPI). Vrijedno je spomenuti da je Sovjetski brod Vityaz 1957. godine zabilježio dubinu od 11.034 metra (36.201 ft) na položaju zvanom Mariana Hollow.
https://kozmos.hr/znanstvena-studija-predvida-nadolazecu-globalnu-katastrofu/
“Za razliku od podmornica Kaiko (Japan) i Nereus (SAD) koje su ranije djelovale na ovom području, Vityaz-D djeluje potpuno autonomno. Zahvaljujući upotrebi umjetne inteligencije u upravljačkom sustavu vozila, on može samostalno zaobići prepreke i pronaći izlaz iz ograničenog prostora i riješiti druge probleme “, otkriva izjava FPI-a, koju citira sputniknews.com.
Uz to, robotska podmornica mapirala je dno brazde, fotografirala i snimala morsko dno, kao i proučavala parametre morskog okoliša.
“Misija je trajala više od tri sata, ne računajući ronjenje i povratak na površinu”, stoji u izjavi FPI-a.
Zaron 8. svibnja na dno Marijanske brazde bila je prva faza u Vitiazovom nizu eksperimenata, rekao je direktor zaklade Andrej Grigoriev.
“Ovo je prvi od mnogih eksperimenata zakazanih u okviru projekta Vitiaz. Izvedeno je zajedno s Ruskim nosačima i znanstvenim timovima Ruske Akademije Znanosti, uz potporu Tihooceanske flote ”, dodao je
Najdublja oceanska brazda na Svijetu
Marijanska brazda nalazi se oko 200 kilometara istočno od Marijanskih otoka. Brazda – najdublja na Zemlji – područje je polumjeseca koje mjeri oko 2.550 km duljine i 69 km širine. Maksimalna poznata dubina je 10.984 metra (± 25 metara), malo područje u obliku utora, poznato pod nazivom Challenger Deep.
Unatoč poznatoj dubini od 10.984 metra, neka mjerenja postavljaju najdublju točku područja na dubinu od 11.034 metra (36.201 ft). Da bismo shvatili koliko je to duboko, ako bismo Mount Everest smjestili u brazdu na njegovoj najdubljoj točki, njegov vrh bi i dalje bio kraći za više od dva kilometara.
Iako je Challenger Deep najdublja oceanska točka na Zemlji, nije nužno najbliži središtu planeta. To je zato što Zemlja nije savršena kugla, već prekriveni sferoid. Mjerenja otkrivaju da je radijus Zemlje na polovima manji za oko 25 kilometara (oko 16 milja) od ekvatora, što znači da su dijelovi morskog dna Arktičkog oceana približno 13 kilometara (oko 8 milja) bliži središtu Zemlje od Challenger Deep-a.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
