Tehnologija

Četiri atoma u kristalu pretvorili su u kvantnu memoriju

Pokus s ionom iterbija i okolnim atomima vanadija pokazao je kako u kristalu pohraniti kvantno stanje, uz raspored koji se može ponoviti u više jednakih memorijskih registara.

Kvantna mreža. Izvor: Depositphotos.com.

Jedan ion iterbija i četiri okolna atoma vanadija poslužili su istraživačima Caltecha za pohranu kvantnih informacija u kristalu. U pokusu opisanom 2022. godine u časopisu Nature pokazali su da se zajedničkim kvantnim stanjem skupine atoma može upravljati dovoljno precizno da ona posluži kao memorija.

Takva bi memorija mogla biti sastavni dio optičkih kvantnih mreža, u kojima se kvantna informacija prenosi svjetlošću. Za njihovu izgradnju nije dovoljno samo prenositi signale: potrebno je i pouzdano sačuvati kvantna stanja te ih povezati s drugim dijelovima sustava.

Ion iterbija upravlja okolnim atomima

Tim pod vodstvom Andreija Faraona ugradio je ion iterbija u prozirni kristal itrijeva ortovanadata, kemijske formule YVO4. Taj je ion poslužio kao kubit, osnovna jedinica kvantne informacije. Njegovim stanjem istraživači su upravljali optičkim i mikrovalnim poljima.

Ion je zatim povezan sa spinovima jezgri okolnih atoma vanadija. Spin je kvantno svojstvo povezano s kutnom količinom gibanja. Kada se spinovima više jezgri upravlja zajedno, mogu se stvoriti kolektivna pobuđenja, odnosno spinski valovi, pogodna za pohranu kvantnog stanja.

Izraz povezivanje atoma ovdje ne znači da su istraživači sastavili novi kemijski lanac. Atomi se već nalaze u kristalu, a pokusom je uspostavljena i kontrolirana kvantna veza između njihovih stanja. Autori su pokazali i pripremu kvantno spregnutog stanja iona iterbija i vanadijeva memorijskog registra.

Postupak nadahnut magnetskom rezonancijom

Uređaj je izrađen u Caltechovu institutu Kavli za nanoznanost, a mjerenja su obavljena na vrlo niskim temperaturama. Za upravljanje jezgrenim spinovima tim je prilagodio postupke nuklearne magnetske rezonancije, tehnike na kojoj se temelji i medicinska magnetska rezonancija.

Prema Caltechovu opisu pokusa, poseban je izazov bio prilagoditi te postupke radu bez stalnog vanjskog magnetskog polja. Time su dobili način upravljanja skupinom jezgri preko jednog optički dostupnog kubita.

Prednost kristala jest unaprijed određen raspored atoma. Jezgre vanadija oko pojedinog iona iterbija zauzimaju položaje koje određuje kristalna rešetka, pa istraživači ne moraju za svaki kubit iznova tražiti drukčiji raspored pogodan za pohranu.

U ispitivanim su primjerima dobiveni gotovo jednaki memorijski registri. To znači da se njihova građa i način upravljanja mogu ponoviti, a ne da svi moraju sadržavati istu informaciju. Ta je razlika važna za izgradnju sustava s većim brojem kubita.

Memorija za buduće kvantne mreže

Pohrana i obrada kvantnih informacija traže očuvanje stanja koja lako narušavaju smetnje iz okoline. Za razliku od klasičnog bita, kubit može biti u superpoziciji dvaju osnovnih stanja. Korisno kvantno računanje ovisi o tome koliko se pouzdano takva stanja pripremaju, povezuju, obrađuju i mjere.

Različiti laboratorijski sustavi rješavaju različite dijelove tog problema. Primjerice, Googleovi pokusi s pripremom posebnih kvantnih stanja odnose se na pouzdanost operacija na supravodljivom procesoru, dok je Caltechov rad usmjeren na memoriju u kristalu pogodnu za povezivanje optički dostupnih kubita.

Pokus nije predstavljao gotov kvantni internet. Pokazao je kako se jedan kubit može povezati s ponovljivim memorijskim registrom u svojoj neposrednoj okolini. Izgradnja veće mreže zahtijeva da se takvi sklopovi pouzdano povežu i da se kvantna informacija očuva tijekom pohrane i prijenosa.


Matija Klarić

O autoru

Ja sam Matija Klarić. Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Izvori i znanstvena publikacija

A. Ruskuc, C.-J. Wu, J. Rochman, J. Choi i A. Faraon, Nuclear spin-wave quantum register for a solid-state qubit, Nature 602, 408–413 (2022).

Izvor
Nature
Teme
  • atom
  • bitovi
  • Kvantne mreže
  • Kvantni
  • spin

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.