Sastavljen je dosad najujednačeniji katalog obližnjih zvijezda spektralnog tipa K, skupine koja se sve češće ističe kao jedan od najpovoljnijih domaćina za nastanjive egzoplanete. U uzorku je više od 2100 zvijezda unutar oko 40 parseka od Zemlje, odnosno približno 130 svjetlosnih godina.
Rezultati su predstavljeni u siječnju 2026. na skupu Američkog astronomskog društva u Phoenixu. Voditelj studije Sebastián Carrazco-Gaxiola naglasio je da se radi o prvom sustavnom, širokom pregledu tisuća obližnjih zvijezda tipa K: “Ovaj pregled prvi je cjelovit uvid u tisuće Sunčevih rođaka niže mase. Te zvijezde, poznate kao zvijezde spektralnog tipa K, česte su u svemiru i svojim planetima pružaju dugotrajno stabilno okruženje.”
Spektri kao “osobna iskaznica” zvijezda
Istraživanje se temelji na preciznim mjerenjima zvjezdanih spektara, odnosno raspodjele svjetlosti po valnim duljinama. Takva mjerenja omogućuju procjene ključnih svojstava zvijezda: temperature, starosti, brzine rotacije i gibanja kroz prostor. Pojedine spektralne značajke pritom služe i kao pokazatelji zagrijanih slojeva u gornjim dijelovima atmosfere, povezanih s magnetskom aktivnošću.
Opažanja su prikupljena na dva teleskopa promjera 1,5 m, smještena na suprotnim polutkama: u čileanskim Andama pri Interameričkom opservatoriju Cerro Tololo te u južnoj Arizoni pri Opservatoriju Fred Lawrence Whipple. Korišteni su visokorezolucijski spektrografi CHIRON i TRES, a raspored lokacija omogućio je pokrivanje gotovo cijelog neba. Astronomkinja Allyson Bieryla iz Centra za astrofiziku Harvard i Smithsonian ovako je sažela prednost takvog pristupa: “Prednost dvaju teleskopa na suprotnim polutkama jest u tome što omogućuju pristup zvijezdama spektralnog tipa K na cijelom nebu.”
Zašto su zvijezde tipa K zanimljive za život
Zvijezde tipa K hladnije su i slabije od Sunca, ali su u lokalnom dijelu Galaksije brojnije od zvijezda Sunčeva tipa. Presudna prednost nije samo brojnost, nego i dugovječnost: takve zvijezde u prosjeku žive dulje, pa planeti u njihovim nastanjivim zonama mogu kroz vrlo duga razdoblja imati stabilan dotok energije.
Za procjenu nastanjivosti nije dovoljno znati samo gdje se nalazi nastanjiva zona. Važno je i kakvo je zračenjsko okruženje, koje uvelike ovisi o magnetskoj aktivnosti zvijezde. Upravo zato katalog koji sustavno bilježi i pokazatelje aktivnosti postaje praktičan alat za odabir ciljeva u budućim potragama za planetima s uvjetima sličnim Zemljinima.
Todd Henry, jedan od autora studije i mentor voditelju projekta, istaknuo je dugoročnu vrijednost ovakvog pregleda: “Ovaj će pregled desetljećima biti temelj za proučavanje obližnjih zvijezda. Te zvijezde i njihovi planeti bit će odredišta svemirskih letjelica u dalekoj budućnosti svemirskih putovanja.”
U praksi, ovakav popis ne pronalazi nastanjive egzoplanete sam po sebi. Njegova je uloga da suzi potragu i postavi jasne prioritete: gdje su najbliže K-zvijezde, kakva su im fizikalna svojstva i koliko je njihov okoliš povoljan za stabilne planetarne atmosfere. To je temelj na kojem se zatim grade ciljana opažanja egzoplaneta i planiraju buduće misije koje će tražiti tragove života u blizini Sunca.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
