kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Pogledjate nove fotografije svemira snimljene pomoću VLT-a
Svemir

Pogledjate nove fotografije svemira snimljene pomoću VLT-a

objavljeno

Udaljene galaksije, međusobno djelujuće galaksije čiji je oblik oblikovan gravitacijskim utjecajem, te galaksije koje tvore skupine i jata povezane gravitacijom, glavne su zvijezde tri nove fotografije koje je objavio VLT Survey Telescope (VST).


VST je optički teleskop s ogledalom promjera 2,6 m, u cijelosti izgrađen u Italiji, a od 2011. godine djeluje u opservatoriju Paranal Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu. Od 2022. godine njime u potpunosti upravlja INAF preko Nacionalnog koordinacijskog centra za VST sa sjedištem u Napulju.

VST je specijaliziran za promatranje velikih dijelova neba zahvaljujući širokokutnoj kameri OmegaCAM, pravim “svemirskom širokokutnom objektivu” koji u jednom kadru može uhvatiti područje dvostruko veće od prividnog promjera punog Mjeseca.

Osim fotografija za astrofizička istraživanja, koja obuhvaćaju sve od zvijezda i galaksija do kozmologije, teleskop je prošle godine započeo novi program posvećen općoj javnosti, promatrajući maglice, galaksije i druge prepoznatljive objekte tijekom nekoliko noći punog Mjeseca, kada svjetlost našeg prirodnog satelita ometa prikupljanje znanstvenih podataka. Više fotografija bit će objavljeno u narednim mjesecima.


“Osim znanstvenih istraživanja, jedan od ciljeva VST centra je širenje znanstvenih spoznaja i dijeljenje ‘čuda svemira’  s općom javnošću. Posebno želimo da mladi otkriju i razviju svoj interes za astrofiziku kroz ove nevjerojatne slike,” ističe Enrichetta Iodice, istraživačica INAF-a u Napulju i odgovorna za Nacionalni koordinacijski centar za VST.

Jedna od tri nove fotografije prikazuje ESO 510-G13, lećastu galaksiju udaljenu oko 150 milijuna svjetlosnih godina u smjeru zviježđa Hydra. Središnja izbočina galaksije istaknuta je, a tamna silueta diska prašine, viđena s ruba, prolazi kroz izbočinu, zaklanjajući dio svjetlosti.

Deformirani oblik diska, koji podsjeća na obrnuto slovo S, upućuje na turbulentnu prošlost ESO 510-G13, koja je možda zadobila sadašnji oblik nakon sudara s drugom galaksijom. U donjem desnom kutu, među brojnim zvijezdama Mliječne staze, vidljiv je i par spiralnih galaksija udaljenih oko 250 milijuna svjetlosnih godina. Uvećavanjem fotografije pojavljuju se mnoge druge galaksije, čak i na većim udaljenostima, kao male svjetlosne točke među točkicama u pozadini.

Hickson Compact Group 90

Mala skupina od četiri galaksije, nazvana Hickson Compact Group 90 (HGC 90), koja je udaljena oko 100 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, prema zviježđu Piscis Austrinus. Zasluge: INAF/VST/VEGAS, E. Iodice (INAF), M. Spavone (INAF), R. Calvi (INAF).
Mala skupina od četiri galaksije, nazvana Hickson Compact Group 90 (HGC 90), koja je udaljena oko 100 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, prema zviježđu Piscis Austrinus. Zasluge: INAF/VST/VEGAS, E. Iodice (INAF), M. Spavone (INAF), R. Calvi (INAF).

Druga fotografija prikazuje manju skupinu od četiri galaksije, poznatu kao Hickson Compact Group 90 (HGC 90), koja je udaljena oko 100 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, u smjeru zviježđa Južna riba. Dvije okrugle, sjajne točke blizu središta slike eliptične su galaksije NGC 7173 i NGC 7176. Svijetla ‘traka’ koja ih povezuje je treći član skupine, spiralna galaksija NGC 7174. Njezin neobičan oblik ukazuje na međudjelovanje između tri nebeska tijela, koja su izgubila svoje zvijezde i plin, mijenjajući njihovu raspodjelu. Halo difuzne svjetlosti obavija te tri galaksije.

Četvrta galaksija u grupi, NGC 7172, vidljiva u gornjem dijelu fotografije, ne sudjeluje u ovom kozmičkom plesu: njezina jezgra, išarana tamnim oblacima prašine, skriva supermasivnu crnu rupu koja aktivno proždire okolni materijal. Grupa galaksija HGC 90 smještena je unutar puno veće strukture, koja uključuje desetke galaksija, od kojih su neke vidljive na ovoj slici.


Skupina galaksija Abell 1689, koja se može vidjeti u smjeru zviježđa Djevice. Zasluge: INAF/VST, M. Spavone (INAF), R. Calvi (INAF).
Skupina galaksija Abell 1689, koja se može vidjeti u smjeru zviježđa Djevice. Zasluge: INAF/VST, M. Spavone (INAF), R. Calvi (INAF).

Treća slika prikazuje znatno bogatiju i udaljeniju skupinu galaksija, Abell 1689, koja se može vidjeti u smjeru sazviježđa Djevice. Abell 1689 sadrži više od dvjesto galaksija, uglavnom vidljivih kao žuto-narančaste mrlje, čija je svjetlost putovala oko dvije milijarde godina prije nego što je stigla do VST-a. Ogromna masa, uključujući velike količine vrućeg plina i misteriozne tamne tvari, iskrivljuje prostor-vrijeme u blizini jata.

Zbog toga jato djeluje kao “gravitacijska leća” na udaljenije galaksije, pojačavajući njihovu svjetlost i stvarajući iskrivljene fotografije, slično kao povećalo. Neke od tih galaksija mogu se uočiti kao točkice i male, blago zakrivljene linije, osobito oko središnjih dijelova jata.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.