Međunarodni tim astronoma pod vodstvom Sveučilišta u Victoriji i Yalea identificirao je dosad najmanji zvjezdni sustav koji orbitira oko Mliječnog puta. Ovaj drevni zvjezdni sustav, nazvan Veliki Medvjed (Ursa Major) III / UNIONS 1 (UMa3/U1), ne samo da predstavlja najmanji i najmanje masivni satelit Mliječnog puta otkriven do danas, već se smatra i jednim od sustava s najvećim udjelom tamne tvari poznatih u znanstvenoj zajednici.
Za potrebe istraživanja, astronome su koristili opremu smještenu na dva observatorija na Maunakea na Havajima – W. M. Keck Observatory i Canada-France-Hawaiʻi Telescope (CFHT), uz suradnju Instituta za astronomiju Sveučilišta na Havajima Pan-STARRS na Haleakalā, Maui. “UMa3/U1 se nalazi u zviježđu Velikog Medvjeda, blizu poznatog skupa zvijezda Velika Kola, i otprilike je 30.000 svjetlosnih godina udaljen od Sunca,” izjavio je Simon Smith, diplomirani student astronomije na Sveučilištu Victoria i glavni autor studije. Dodaje kako je sustav ostao neotkriven zbog izrazito niske svjetlosti koju emitira.
10 milijardi godina star
Otkriće pokazuje da UMa3/U1 obuhvaća tek oko 60 zvijezda, starih preko 10 milijardi godina, i prostire se na području od samo 10 svjetlosnih godina. U usporedbi s masom Sunca, masa ovog sustava je 16 puta veća, no u kontekstu patuljastih galaksija, on je znatno manje masivan. Inicijalna otkrića o UMa3/U1 ostvarena su zahvaljujući podacima prikupljenim instrumentima UNIONS na Canada-France-Hawaii Telescope (CFHT) i Pan-STARRS, što je usmjerilo astronome na detaljniju analizu pomoću Deep Imaging Multi-Object Spectrografa (DEIMOS) na Keck Opservatoriju. Naknadne analize potvrdile su da je UMa3/U1 gravitacijski koherentan sustav, otvarajući mogućnost njegove klasifikacije kao patuljaste galaksije ili zvjezdanog skupa.
“Zbog izuzetno ograničenog broja zvijezda unutar UMa3/U1, postavlja se pitanje o njegovoj strukturi. No, detaljna promatranja pomoću Keck Opservatorija otkrila su da nije riječ o ‘slučajnom’ skupu zvijezda,” istaknula je Marla Geha, profesorica astronomije i fizike na Sveučilištu Yale i suautorica studije. Analize su otkrile da zvijezde unutar sustava imaju slične brzine kretanja i kemijske sastave, što dodatno potkrepljuje tezu o njihovoj povezanosti. Will Cerny, diplomirani student na Yaleu i drugi autor studije, naglasio je da varijacije u brzinama zvijezda sugeriraju moguću dominaciju tamne tvari unutar sustava, čime se otvara zanimljiv pravac za nadolazeća istraživanja. Važnost ovog otkrića proizlazi iz njegovog potencijalnog doprinosa boljem razumijevanju procesa formiranja i strukture galaksija, te uloge tamne tvari u kozmološkim fenomenima. Dok se iščekuju dodatna istraživanja i potvrde, UMa3/U1 već predstavlja izuzetan doprinos astronomiji.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
