kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Planeti poput Zemlje čine samo 1% potencijalno nastanjivih svjetova
Svemir

Planeti poput Zemlje čine samo 1% potencijalno nastanjivih svjetova

Izvor: Pixabay.com / qimono.
autor
objavljeno

Planeti poput Zemlje – s dobrim omjerom kopna i površinske vode – čine svega oko 1% potencijalno nastanjivih svjetova, smještenih u tzv. ‘nastanjivoj zoni’ zvijezda.

Zemlja – jedini oblik nastanjivog planeta?

Svjetovi slični Zemlji sa sličnim omjerom kopno-ocean kao na našem planetu mogu biti izuzetno rijetki. „Mi Zemljani uživamo u ravnoteži između kopna i oceana na našem planetu. Primamljivo je pretpostaviti da bi druga Zemlja bila ista kao naša, ali naši rezultati modeliranja sugeriraju da to vjerojatno neće biti slučaj,“ rekao je Tilman Spohn, izvršni direktor Međunarodnog instituta za svemirske znanosti u Švicarskoj

Naime, rezultati pokazuju da je Zemljin omjer kopna i mora (1:3) fino uravnotežen i da se za većinu planeta taj omjer lako može prevrnuti u većinom kopno ili uglavnom more. Spohn i njegov suradnik zaključili su da do prekretnice koja odlučuje omjer kopna i mora dolazi kada se unutrašnjost planeta blizu kore ohladi na oko 1400°C (što je temperatura Zemljine kore), a temperatura većih dubina dosegne 3700°C.

Omjer između kopna i mora – tj. hoće li planetom dominirati voda ili zemlja – ovisi o zonama subdukcije na granicama tektonskih ploča. Zemlja je dosegla ove uvjete prije otprilike 2.5 milijarde godina i naš je planet pronašao delikatnu ravnotežu u kojoj danas živimo. Međutim, tijekom milijardi godina čak je i Zemljina fina ravnoteža nestabilna, iako to ne primjećujemo jer su stope promjene male. No, drugi su planeti mogli dostići ovu prijelomnu točku mnogo ranije.

U potrazi za planetima sličnim Zemlji, ističu se mladi egzoplaneti

Drugi nastanjivi planeti

Prema novoj studiji, planeti slični Zemlji s oko 30% svoje površine prekrivene kopnom (a ostalo vodom) čine samo 1% stjenovitih svjetova u nastanjivim zonama zvijezda – područjima oko zvijezda gdje može postojati tekuća voda na površini planeta. S druge strane otprilike 80% potencijalno nastanjivih svjetova u potpunosti je pod dominacijom kopna, a oko 20% su čisto oceanski svjetovi.

Modeliranje pokazuje da se vjerojatnosti postojanja tri vrlo različita tipa stjenovitih planeta (prekrivenih kopnom, oceanom ili jednakom mješavinom oba) uvelike razlikuju. Ove varijacije njihove površine imaju značajan utjecaj na njihovu klimu, a time i njihovu nastanjivost (©Europlanet 2024 RI/T. Roger).
Modeliranje pokazuje da se vjerojatnosti postojanja tri vrlo različita tipa stjenovitih planeta (prekrivenih kopnom, oceanom ili jednakom mješavinom oba) uvelike razlikuju. Ove varijacije njihove površine imaju značajan utjecaj na njihovu klimu, a time i njihovu nastanjivost (©Europlanet 2024 RI/T. Roger).

Tim ja zaključio kako njihovi „numerički modeli pokazuju da bi današnja Zemlja mogla biti izniman planet.“ Tim je također razmotrio druge čimbenike – primjerice kako ispuštanje ugljičnog dioksida (stakleničkog plina) doprinosi ugljično-silikatnom ciklusu koji djeluje kao dugoročni termostat planeta koji kontrolira klimu tijekom milijuna godina. Otkrili su da, iako bi planeti kojima dominira kopno i oceani još uvijek mogli biti nastanjivi, sa sličnim temperaturama ako je sve ostalo jednako, njihovi životni oblici i klima možda nisu sasvim različiti od Zemljinih.

Njihova fauna i flora mogu biti prilično različite,“ rekao je Spohn. Modeli su pokazali da bi planeti kojima dominiraju oceani s manje od 10% kopna vjerojatno bili topli, s vlažnom atmosferom i tropskom klimom, dok bi svjetovi kojima dominira kopno s manje od 30% svoje površine prekrivene oceanima bili hladniji, sušniji i oštriji od njihovi pandani kojima dominira ocean. Na tim planetima kojima dominira kopno, hladne bi se pustinje protezale preko kopna, a golemi ledenjaci i ledene ploče bile bi uobičajena pojava.

Razlike i sličnosti u odnosu na prošla istraživanja

Rezultati novog istraživanja malo se razlikuju od onih drugih istraživačkih timova. Primjerice ono koje je vodio Yutaka Abe sa Sveučilišta u Tokiju 2011. godine, otkrila da kopneni planeti mogu ostati nastanjivi na mnogo većim udaljenostima od svoje zvijezde nego vodeni svjetovi i da se ne smrzavaju tako brzo jer ima manje vode za led i snijeg. Međutim većina se studija slaže se sa zaključkom da bi planeti kojima dominira kopno bili daleko češći nego planeti slični Zemlji ili planeti bogati vodom.

Shodno tome – predlažu istraživači – umjesto da tražimo ‘blijedoplavu točku’ astronomi bi možda trebali početi aktivnije pretraživati nastanjive zone zvijezda u potrazi za ‘blijedožutim točkama’!

Saturnov mjesec Encelad pogodan za život?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Tilman Spohn, Dennis Hoening, „Land/Ocean Surface Diversity on Earth-like (Exo)planets: Implications for Habitability,“ EPSC Abstracts (2022).

Tilman Spohn (20. rujna 2022.), „Earth-like exoplanets unlikely to be another ‘pale blue dot’,“ europlanet-society.org (pristup 4. listopada 2022).

Keith Cooper (4. listopada 2022.), „’Pale blue dot’ planets like Earth may make up only 1% of potentially habitable worlds,“ spaec.com (pristup 4. listopada 2022).

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube