kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Ovo je prva životinja ikada otkrivena koja ne treba kisik za preživljavanje
Znanost

Ovo je prva životinja ikada otkrivena koja ne treba kisik za preživljavanje

Ovo je prva životinja ikada otkrivena koja ne treba kisik za preživljavanje. Zasluge: (Stephen Douglas Atkinson).
objavljeno

Neke istine o svemiru i našem iskustvu u njemu čine se nepromjenjivima: nebo je gore, gravitacija privlači, ništa ne može putovati brže od svjetlosti, i višestanični život treba kisik za preživljavanje. No, možda ćemo morati preispitati ovu posljednju tvrdnju.


Godine 2020., znanstvenici su otkrili nevjerojatnu činjenicu koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje života na Zemlji. Otkrili su parazita nalik meduzi, poznatog kao Henneguya salminicola, koji ne zahtijeva kisik za preživljavanje. Kako prenosi Science Alert, ovaj organizam je prvi višestanični organizam otkriven bez mitohondrijskog genoma, što znači da ne diše.

Povijesni Kontekst

Više od 1,45 milijardi godina, život na Zemlji koristi kisik za metabolizam. Taj proces započeo je kada je veći arheon ‘progutao’ manju bakteriju, koja je kasnije postala mitohondrij – ključna organela za proizvodnju energije u stanicama. Mitohondriji razgrađuju kisik kako bi stvorili adenozin trifosfat (ATP), molekulu koja pokreće mnoge stanične procese.


Tim predvođen Dayanom Yahalomi s Telavivskog sveučilišta usmjerio je svoje istraživanje na uobičajenog parazita lososa, Henneguya salminicola, koji pripada istoj skupini kao koralji, meduze i anemone. Iako parazit stvara ciste u mesu ribe, one nisu štetne za ribe niti za ljude.

Genetska analiza

Koristeći metode dubokog sekvenciranja i fluorescentne mikroskopije, znanstvenici su otkrili da H. salminicola nema mitohondrijski genom. Također su otkrili gubitak gotovo svih gena potrebnih za aerobno disanje, što je ključno za većinu višestaničnih organizama. Umjesto toga, parazit je evoluirao jedinstvene organele s unutarnjim membranskim naborima, što je atipično za mitohondrije.

Ovo otkriće moglo bi imati značajan utjecaj na različita područja, uključujući ribarstvo i istraživanje izvanzemaljskog života. Razumijevanje kako H. salminicola preživljava bez kisika može pomoći ribogojilištima u borbi protiv ovog parazita. Iako nije štetan za ljude, prisutnost parazita može smanjiti komercijalnu vrijednost ribe.

Znanstveni pogled

“Ovo otkriće pokazuje da prilagodba na anaerobno okruženje nije jedinstvena za jednostanične organizme, već se može naći i kod višestaničnih parazita,” navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu PNAS. “H. salminicola nudi jedinstvenu priliku za proučavanje evolucijskog prijelaza s aerobnog na anaerobni metabolizam.”

Otkriće Henneguya salminicola predstavlja značajan korak u biologiji. Ova mala knidarija otvara nova pitanja o mogućnostima života u ekstremnim uvjetima, kako na Zemlji, tako i u svemiru.

Istraživanje objavljeno u časopisu PNAS u veljači 2020. godine pruža znanstvenicima nove uvide u evolucijske prilagodbe. Ovo otkriće može imati dalekosežne implikacije za biološka istraživanja i industrijske primjene, pomažući nam bolje razumjeti kako život može preživjeti u različitim uvjetima

Pratite Kozmos na Google Vijestima.