Skoro 25 kilograma teška stijena s Marsa, pronađena prošle godine usred nigerijske pustinje, ovoga mjeseca ide na dražbu u New Yorku. Očekuje se da će postići cijenu od četiri milijuna dolara.
Pronađen usred ničega, ali potječe iz drugog svijeta
U studenom 2023. lovac na meteorite pretraživao je zabačeni dio Sahare u regiji Agadez, Niger. Tamo je naišao na tamnocrveni kamen neobičnog izgleda i iznimne mase — 24,5 kilograma. Brzo se pokazalo da je riječ o nečemu jedinstvenom: službeno je potvrđeno da se radi o najvećem poznatom meteoritu s Marsa.
Nazvan NWA 16788, ovaj primjerak je čak 70 posto veći od prethodnog rekordera. Njegova masa čini 6,5 posto ukupne poznate mase svih marsovskih meteorita pronađenih na Zemlji. To je gotovo nevjerojatno ako znamo da postoji oko 400 poznatih primjeraka, od kojih su većina sitni fragmenti teški svega nekoliko grama.
Tragovi udara, vatre i milijuna godina
Znanstvenici vjeruju da je NWA 16788 nastao nakon udara velikog asteroida u površinu Marsa. Energija eksplozije bila je dovoljna da izbaci komadiće stijena u svemir, izvan Marsove gravitacije. Jedan od tih komada, nakon vjerojatno milijuna godina međuplanetarnog putovanja, završio je na Zemlji.
Njegova površina prekrivena je fuzijskom korom — tankim slojem staklaste tvari nastale pri prolasku kroz atmosferu. Unutarnja struktura pokazuje tragove staklastih minerala, tipične za stijene koje su prošle kroz ekstremne udarne sile.
Za bijeg s Marsa nije potrebna globalna kataklizma: zbog slabije gravitacije, dovoljan je dovoljno snažan lokalni udar. No, većina takvih fragmenata nikada ne preživi put do Zemlje, a još ih je manje uopće pronađeno.
Aukcija u New Yorku mogla bi oboriti sve rekorde
Sotheby’s u New Yorku 16. srpnja stavlja NWA 16788 na aukciju u sklopu svoje Natural History kolekcije. Procjena vrijednosti: između dva i četiri milijuna dolara. Ako dosegne gornju granicu, postat će najskuplji meteorit ikada prodan.
“NWA 16788 je otkriće izvanrednog značaja — najveći marsovski meteorit ikad pronađen na Zemlji i najvrjedniji ikada ponuđen na aukciji,” izjavila je Cassandra Hatton, zamjenica predsjednika Sotheby’sova odjela za znanost i prirodnu povijest. “Njegova golema masa i upečatljiva crvena boja izdvajaju ga kao nalaz kakav se pojavljuje jednom u generaciji.”
Što ako završi u privatnoj zbirci?
Znanstvena zajednica izražava zabrinutost: hoće li ovaj jedinstveni primjerak postati dio privatne kolekcije, nedostupan za istraživanje i javnost?
Sličan je slučaj bio s fosilom stegosaura nazvanim Apex, koji je prošle godine prodan za 44,6 milijuna dolara. Na sreću, završio je u trajnoj posudbi Američkom prirodoslovnom muzeju.
Za NWA 16788 barem postoji referentni uzorak — manji isječak pohranjen je u kineskom Purple Mountain opservatoriju. Glavni primjerak prikazan je javnosti prošle godine u Italiji, na izložbi Europske noći istraživača, kao i u privatnoj galeriji u Toskani. Prije aukcije može se razgledati u Sotheby’su između 8. i 15. srpnja.
Hoće li nakon toga ikad više biti izložen — ostaje nepoznato.
Marsovski meteoriti čine tek jedan posto svih poznatih
Od više od 70.000 katalogiziranih meteorita, samo ih je oko 300–400 potvrđeno kao marsovskog porijekla. Većina ih je pronađena u pustinjama poput Sahare ili Antarktika, gdje su suhi uvjeti pogodovali očuvanju.
Da bi komad Marsa stigao do Zemlje, mora napustiti planet, preživjeti svemirski vakuum, potom ulazak u atmosferu i na kraju pasti na lako dostupno mjesto. Vjerojatnost za sve to zajedno iznimno je mala, što svaki marsovski meteorit čini znanstveno i kolekcionarski dragocjenim.
Zbog svega navedenog, nije iznenađenje da su ovakvi primjerci sve češće predmet žestokih aukcijskih nadmetanja među kolekcionarima, ali i sve češća tema rasprave među znanstvenicima.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
