Čini se da je svemir prepun ne samo zvijezda i galaksija, već i privlačnih kozmičkih delicija.
Čini se da je svemir prepun ne samo zvijezda i galaksija, već i privlačnih kozmičkih delicija. Tim astronoma pod vodstvom Cipriana Berghea iz Američkog pomorskog opservatorija otkrio je novi objekt u Mliječnom putu. Zbog svoje jedinstvene konfiguracije, dobili su ga nadimak “Drakulin Chivito”, poznat po mesnom sendviču koji predstavlja nacionalno jelo Urugvaja. U stvarnosti, “Drakulin Chivito” predstavlja mladu zvijezdu okruženu obilnim diskom prašine i plina. Kad se promatra s boka, ovaj raspored donekle podsjeća na sendvič, posebno ako malo suzite oči.
Drakulin Chivito i Gomezov hamburger
Neobično ime objekta nije jedina zanimljivost. Sličan objekt, otkriven u Mliječnoj stazi 1985. godine, dobio je ime “Gomezov hamburger”, a kasnije je 2008. godine identificiran kao mlada zvijezda udaljena oko 900 svjetlosnih godina. “Drakulin Chivito” pokazuje izuzetnu sličnost s “Gomezovim hamburgerom”. Smješten je na približno istoj udaljenosti, otprilike 980 svjetlosnih godina. Osim toga, orijentacija mu je slična, tako da disk prašine i plina presijeca svjetlost zvijezde poput nadjeva sendviča, pružajući nam posve drugačiji uvid u proces formiranja zvijezda u odnosu na uobičajene prizore.
Iako su ova dva objekta rijetka, mogu predstavljati novu klasu novorođenih zvijezda o kojima još uvijek znamo vrlo malo. To je zato što se ni “Drakulin Chivito” ni “Gomezov hamburger” ne nalaze u uobičajenim okruženjima za formiranje mladih zvijezda, poznatima kao zvjezdane jaslice, koje su obilne materijalom iz kojeg se rađaju nove zvijezde. Umjesto toga, čini se da ove zvijezde plutaju u relativno praznom prostoru, ostavljajući malo tragova o njihovom porijeklu.
Formiranje zvijezda
Poznajemo proces nastanka zvijezda kroz sve veći broj radio opservacija. Svaka zvijezda započinje kao gusti skup u oblaku molekularnog plina koji se pod vlastitom težinom urušava, formirajući sjemenku mlade zvijezde. Kako protuzvijezda raste i vrti se, materijal iz okolnog oblaka organizira se u disk koji kruži oko nje, potpomažući njen rast. Činjenica da “Drakulin Chivito” i “Gomezov hamburger” nisu povezani s bilo kojom obližnjom regijom stvaranja zvijezda ili zvjezdanim skupom predstavlja određenu misteriju. Neki tragovi mogli bi se kriti u sličnostima između ova dva objekta.
Evo što znamo o “Drakulinu Chivitu”
Berghea i njegov tim zaključili su da je središnja zvijezda vjerojatno vruća Herbig Ae-tip zvijezda, s temperaturom od oko 8.000 Kelvina (7.727 Celzijusa). Disk se prostire na radijusu od oko 1.650 astronomske jedinice (što je 1.650 puta udaljenost od Zemlje do Sunca), sadržavajući materijal mase oko 0,2 Sunca.
To je prilično slično svojstvima “Gomezovog hamburgera”, no “Drakulin Chivito” ima dodatnu značajku: dva izbočena filamenata koja istraživači uspoređuju s očnjacima (ot tu dolazi navodno poveznica s “Drakulom”). Nakon modeliranja procesa formiranja zvijezda, zaključili su da ovi filamenti upućuju na nestajuću omotnicu oko zvijezde.
Bolje razumijevanje
Ovaj blijedi oblak materijala može pomoći znanstvenicima da bolje razumiju u kojoj je fazi proces formiranja zvijezde, s obzirom na to da mlade zvijezde obično ispuštaju snažne vjetrove i mlazove koji raznose višak materijala oko sebe. Prisutnost ove tanke omotnice ukazuje na to da je zvijezda još uvijek u vrlo ranoj fazi svog razvoja.
Ovo otkriće predstavlja novu priliku za istraživanje vertikalne strukture procesa formiranja zvijezda, ali također sugerira da izolirane mlade zvijezde, iako možda rijetke, mogu biti učestalije nego što smo prethodno mislili. Ipak, ostaje mnogo pitanja o tome kako su završile gdje jesu, same u mraku svemira. Otkrivanje više takvih objekata moglo bi pomoći znanstvenicima da razjasne ova fascinantna pitanja.
“Nenamjerno otkriće ‘Drakulinog Chivita'”, zaključuju istraživači, “ukazuje na to da takvi diskovi okrenuti bočno, koji nisu povezani s poznatim regijama formiranja zvijezda (‘Gomezov hamburger’ je još jedan primjer), još uvijek čekaju na svoje otkriće.”
