Otkriće Nube, patuljaste galaksije koja je zbog svoje gotovo nevidljive pojave dugo ostala skrivena, plod je međunarodne suradnje vodećih astronoma. Na čelu ovog projekta nalazi se Instituto de Astrofísica de Canarias (IAC), u suradnji s Sveučilištem La Laguna (ULL) i ostalim svjetskim astronomskim institucijama. Za ime galaksije (Nube na Španjolskom jeziku znači oblak) zaslužna je petogodišnja kći jednog od članova istraživačkog tima, inspirirana njezinim neuhvatljivim, difuznim izgledom. Galaksija je toliko blijeda da je do sada ostajala neprimijećena u mnogim prethodnim istraživanjima tog dijela svemira. Njezina nejasna pojava, gotovo kao priviđenje, proizlazi iz izrazito razasutih zvijezda kroz veliki volumen, zbog čega je “Nube” bila gotovo neotkrivljiva.
Ovaj novootkriveni svemirski objekt posjeduje niz jedinstvenih karakteristika koje ga razlikuju od dosad poznatih nebeskih tijela. Istraživači procjenjuju da je Nube patuljasta galaksija čiji je sjaj deset puta slabiji od uobičajenih galaksija sličnog tipa, ali je istodobno i deset puta veća od drugih objekata s usporedivim brojem zvijezda. Za bolje razumijevanje, ova galaksija je otprilike trećine veličine Mliječnog puta, no ima masu sličnu Malom Magellanovom Oblaku. “Trenutno ne razumijemo kako galaksija s takvim ekstremnim karakteristikama može uopće postojati,” ističe Mireia Montes, vodeća autorica studije i istraživačica u IAC-u i ULL-u.
Ignacio Trujillo, suautor studije, već godinama analizira određeni segment neba kroz Sloan Digital Sky Survey (SDSS) u sklopu projekta Legado del IAC Stripe 82. Tijekom jedne od revizija podataka, tim je uočio slabo svjetlucanje koje se učinilo dovoljno intrigantnim za pokretanje daljnjih istraživanja. Znanstvenici su koristili ultra-duboke višebojne fotografije s teleskopa Gran Telescopio Canarias (GTC) kako bi potvrdili da ovaj zamjetan dio nije greška, već iznimno difuzan objekt. Zbog slabe svjetlosti, točna udaljenost Nube-a teško je odrediti. No međutim, na temelju podataka dobivenih Green Bank Teleskopom (GBT) u Sjedinjenim Državama, autori su procijenili da je Nube udaljen oko 300 milijuna svjetlosnih godina. Nadolazeća promatranja pomoću Very Large Array (VLA) radioteleskopa i optičkog teleskopa William Herschel (WHT) na opservatoriju Roque de los Muchachos na La Palmi trebala bi pridonijeti potvrdi ove procjene.
“Ako se ispostavi da je galaksija bliža, i dalje će predstavljati vrlo neobičan objekt koji postavlja velike izazove za astrofiziku,” komentira Ignacio Trujillo. Za razliku od uobičajenih galaksija koje imaju veću gustoću zvijezda u svojim središnjim područjima, gustoća zvijezda u Nube-u varira vrlo malo kroz cijeli objekt. To je razlog njene blijedosti i teškoće u promatranju sve do korištenja ultra-dubokih promatranja s GTC-a. Nube predstavlja zagonetku za astronome. Na prvi pogled, nema vidljivih interakcija ili drugih pokazatelja njezinih neobičnih svojstava. Kozmološke simulacije ne mogu reproducirati njene “ekstremne” karakteristike ni u jednom scenariju. “Ostali smo bez održivog objašnjenja unutar trenutno prihvaćenog kozmološkog modela, modela hladne tamne tvari,” pojašnjava Montes.
Iako model hladne tamne tvari uspješno opisuje velike strukture svemira, postoje situacije poput Nube-a gdje model ne nalazi zadovoljavajuće odgovore. Dokazali smo kako različiti teorijski modeli ne mogu objasniti ovakav fenomen, što ga čini jednim od najekstremnijih poznatih slučajeva.
“Moguće je da će ova galaksija, zajedno s drugima koje bismo mogli otkriti, pružiti dodatne tragove koji će proširiti naše razumijevanje svemira,” izražava Montes. “Jedna privlačna mogućnost je da neobična svojstva Nube-a ukazuju na to da čestice tamne tvari imaju izrazito malu masu,” objašnjava Ignacio Trujillo. Ukoliko je to točno, osobitosti ove galaksije mogle bi predstavljati dokaz svojstava kvantne fizike na galaktičkoj razini. “Ako se ova hipoteza potvrdi, to bi bilo jedno od najimpresivnijih prirodnih ujedinjenja – spajanje svijeta najmanjih s onim najvećim,” zaključuje Trujillo.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
