Novo istraživanje Sveučilišta Južne Floride donosi iznenađujuće otkriće o ranoj ljudskoj naseljenosti na zapadnom Mediteranu, sugerirajući da su ljudi stigli u ovu regiju mnogo ranije nego što se dosad vjerovalo. Studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, baca novo svjetlo na povijest naseljavanja Mediteranskih otoka i izaziva dosadašnje znanstvene pretpostavke. Špilja Genovesa, smještena na španjolskom otoku Mallorci, bila je središte ovog revolucionarnog istraživanja. Znanstveni tim, predvođen profesorom geologije Bogdanom Onacom, otkrio je 7,6 metara dugi potopljeni most unutar špilje. Ovaj most, zajedno s drugim pronađenim artefaktima, pruža uvjerljive dokaze o sofisticiranoj ljudskoj aktivnosti u špilji, što ukazuje na to da su rani stanovnici ovog područja bili itekako svjesni vrijednosti vodnih resursa koje je špilja nudila.
“Otkriće potopljenog mosta i pratećih artefakata sugerira da su rani doseljenici na Mallorci izgradili infrastrukturu kako bi se bolje prilagodili prirodnom okolišu,” rekao je Onac, dodajući da to ukazuje na visoku razinu organiziranosti i strategijskog planiranja.
Špilja Genovesa danas je djelomično poplavljena zbog porasta razine mora tijekom tisućljeća. Unutar špilje nalaze se specifične kalcitne naslage koje su se formirale tijekom različitih razdoblja visokih razina mora. Tim je koristio ove naslage, kao i svijetlu boju trake na potopljenom mostu, kao pokazatelje za precizno datiranje promjena razine mora i starosti mosta. Mallorca, šesti najveći otok u Mediteranu, dugo je bila zanemarivana u kontekstu rane ljudske naseljenosti. Prijašnje studije sugerirale su prisutnost ljudi na otoku prije otprilike 9.000 godina, no zbog loše očuvanih materijala, poput kostiju i keramike, ta su otkrića bila pod sumnjom.
Međutim, nova istraživanja donijela su čvršće dokaze, koristeći ugljen, pepeo i kosti pronađene na otoku kako bi se stvorila preciznija vremenska linija naseljavanja, koja sada iznosi oko 4.400 godina. Ova nova vremenska linija bolje se poklapa s ključnim okolišnim događajima, poput izumiranja Myotragus balearicus, izumrlog endemskog sisavca s Mallorce. Analizom mineralnih naslaga i boje trake na mostu, Onacov tim je došao do nevjerojatnog otkrića: most je izgrađen prije gotovo 6.000 godina, što je više od dvije tisuće godina starije od prethodnih procjena. Ovo otkriće značajno smanjuje vremenski jaz između naseljavanja istočnih i zapadnih dijelova Mediterana.
“Naše istraživanje pokazuje koliko je interdisciplinarna suradnja ključna za otkrivanje novih saznanja o prošlosti i boljem razumijevanju povijesti ljudske civilizacije,” zaključio je Onac.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.