Znanstvenici su prvi put uspjeli precizno datirati pojavu mikrobnog života u krateru nastalom udarom meteorita. Rezultati pokazuju da je život ne samo opstao nakon globalne katastrofe, nego se razvio u sustavu stvorenom neposredno nakon udara.
Istraživački tim sa Sveučilišta Linnaeus u Švedskoj proučavao je kratersku strukturu Lappajärvi u zapadnoj Finskoj, staru 78 milijuna godina. Analiza je otkrila da su mikroorganizmi naselili hidrotermalni sustav koji se formirao u stijenama nakon udara meteorita.
“Prvi put možemo izravno povezati mikrobnu aktivnost s udarom meteorita pomoću geokronoloških metoda. To dokazuje da takvi krateri mogu služiti kao staništa za život još dugo nakon samog udara”, izjavio je Henrik Drake, profesor na Sveučilištu Linnaeus i glavni autor rada.
Precizni tragovi života
Znanstvenici su koristili analize izotopskih biopotpisa i radioizotopnog datiranja kako bi utvrdili prisutnost takozvane mikrobne redukcije sulfata, kemijskog procesa koji je moguć samo u prisutnosti živih organizama. Ti tragovi pronađeni su u mineralima nastalim u pukotinama i šupljinama kratera, a odgovaraju temperaturama od oko 47 °C, pogodnim za razvoj mikrobioloških zajednica.
“Najvažnije je da ne otkrivamo samo znakove života, već možemo precizno odrediti i kada se pojavio. Time dobivamo vremenski okvir za razumijevanje kako se život vraća nakon katastrofalnih događaja“, istaknuo je Jacob Gustafsson, doktorand na Sveučilištu Linnaeus i prvi autor studije.
Dugotrajna biološka aktivnost
Analiza kasnijih mineralnih formacija, nastalih više od 10 milijuna godina nakon udara, pokazuje tragove i potrošnje i proizvodnje metana. To potvrđuje da je mikrobna aktivnost u krateru trajala milijunima godina nakon formiranja strukture.
“Ovo istraživanje po prvi put povezuje sve ključne elemente. Ranije smo znali da mikrobi nastanjuju kratere, ali nismo imali odgovor na pitanje kada se točno to dogodilo niti je li izravno povezano s udarom. Sada imamo čvrst dokaz”, naglasio je suautor studije Gordon Osinski sa Sveučilišta Western u Kanadi.
Otkriće podupire hipotezu da meteoritski udari mogu stvoriti dugotrajna nastanjiva okruženja. To se ne odnosi samo na Zemlju, već i na Mars, Europu i druga tijela Sunčeva sustava koja imaju slične kraterske strukture.
Studija pruža vrijedan uvid u to kako se život obnavlja nakon globalnih udara te potvrđuje da kratere treba promatrati kao potencijalna staništa mikrobnih ekosustava, i na našem planetu i izvan njega. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
