kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Otkrivene tajne dugovječnosti: Znanstvenici pronašli vrste koje ne stare
Znanost

Otkrivene tajne dugovječnosti: Znanstvenici pronašli vrste koje ne stare

objavljeno

Istraživanje otkriva da kornjače u divljini sporo stare, dugo žive, a neke vrste praktički i ne stare.

Sejšelska divovska kornjača Jonathan, stara 190 godina, nedavno je dospjela na naslovnice kao “najstarija živuća kopnena životinja na svijetu”.

Odsutnost biološkog starenja?

Iako postoje neki dokazi da određene vrste kornjača i drugih ektoterma žive dug život, ti su dokazi nejasni i uglavnom se usredotočuju na životinje koje se drže u zoološkim vrtovima ili mali broj jedinki koje preživljavaju u divljini.

Međunarodni tim koji se sastojao od 114 znanstvenika, nedavno je objavio najveće istraživanje ovog tipa. Istraživanje sadrži podatke prikupljene u divljini od 107 populacija 77 različitih vrsta gmazova i vodozemaca.

Istraživači su otkrili da za svoju veličinu, daždevnjaci, krokodili i kornjače imaju iznimno sporu stopu starenja. Nedavno su objavili svoje rezultate u časopisu Science. Otkrili su i da zaštitni tvrdi oklopi većine vrsta kornjača, dovode do sporijeg starenja, a u određenim okolnostima čak i do odsutnosti biološkog starenja.

“Ako možemo razumjeti što omogućuje nekim životinjama da sporije stare, možemo bolje razumjeti starenje kod ljudi, a također se možemo informirati o strategijama očuvanja gmazova i vodozemaKoca, od kojih su mnogi ugroženi, ” rekao je David Miller, viši autor i izvanredni profesor populacijske ekologije divljih životinja , Penn State University.

 Kontrola regulacije tjelesne topline

Istraivači su koristili metodu ponovnog označavanja. Ta metoda se bazira na hvatanju, označavanju te zatim puštanju životinja natrag u divljinu. Zatim se nakon nekog vremena ponovno hvataju i promatraju.

Kombinirali su ovu metodu sa komparativnim filogenetskim pristupima. Njihova je svrha bila usporediti starenje ektoterma s endotermima.

Također, istraživali su načine kontrole tjelesne topline.

Miller je objasnio da ‘hipoteza termoregulacijskog načina’ sugerira da ektotermi — budući da im je potrebna vanjska temperatura za regulaciju tjelesne temperature i stoga često imaju niži metabolizam — stare sporije od endoterma, koji interno stvaraju vlastitu toplinu i imaju brži metabolizam.

“Ljudi su skloni misliti, na primjer, da miševi brzo stare jer imaju brz metabolizam, dok kornjače stare sporo jer imaju slab metabolizam”, rekao je Miller.

Nalazi tima, međutim, otkrivaju da se stope starenja i životni vijek ektoterma kreću znatno iznad i ispod poznatih stopa starenja endoterma slične veličine, što sugerira da način na koji životinja regulira svoju temperaturu – hladnokrvna naspram toplokrvna – nužno ne ukazuje na njegovu stopu starenja ili životni vijek.

Zaštitni fenotipi

Hipoteza o zaštitnim fenotipovima sugerira da životinje s fizičkim ili kemijskim svojstvima koja daju zaštitu – kao što su oklop, bodlje, školjke ili otrov – imaju sporije starenje i dulji životni vijek. Tim je dokumentirao da ove zaštitne osobine doista omogućuju životinjama da sporije stare i, u slučaju fizičke zaštite, žive mnogo dulje za svoju veličinu od onih bez zaštitnih fenotipa.

Beth Reinke, prva autorica i asistentica biologije na Sveučilištu Northeastern Illinois, objasnila je da ti različiti zaštitni mehanizmi mogu smanjiti stopu smrtnosti životinja jer ih druge životinje ne pojedu. Stoga postoji veća vjerojatnost da će živjeti dulje, a to potiče sporije starenje.

Kornjačin oklop kao zaštitni fenotip

Zanimljivo je da je tim primijetio zanemarivo starenje kod najmanje jedne vrste u svakoj od ektotermnih skupina, uključujući žabe krastače, krokodile i kornjače.

“Zvuči dramatično reći da oni uopće ne stare, ali u osnovi se njihova vjerojatnost da će umrijeti ne mijenja s godinama ”, rekao je Reinke.

Razumijevanje komparativnog uzorka starenja među životinjama može otkriti fleksibilne osobine koje se mogu pokazati vrijednim ciljevima za biomedicinske studije povezane sa starenjem ljudi.

Pridružite se raspravi u našoj telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

“Diverse aging rates in ectothermic tetrapods provide insights for the evolution of aging and longevity” by Beth A. Reinke, Hugo Cayuela, Fredric J. Janzen, Jean-François Lemaître, 23 June 2022, Science

Penn State University, 17. srpnja 2022., Secrets of Longevity Revealed: Scientists Find Species That Essentially Do Not Age