U veljači 2023. godine, NASA je okupila istaknute istraživače iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi razmotrili inovativne pristupe i strateške planove za jedinstvenu misiju. Cilj je bio istražiti mogućnosti korištenja kriobota – naprednih sondi sposobnih za prodiranje kroz ledene kore Jupiterovog mjeseca Europe i Saturnovog Enceladusa – u svrhu traganja za znakovima života.
Astrobiološka zajednica, vođena motom “Prati vodu”, usmjerila je svoje napore na istraživanje vode kao ključnog elementa za život. Otkrića svemirskih misija ukazuju na obilje vode u Sunčevom sustavu, a možda i šire. Mars, s dokazima o svojoj vlažnoj prošlosti, i tekuća misija rovera Perseverance, samo su dio šire slike u istraživanju izvanzemaljskog života. Međutim, proučavanje fosilnih tragova ne pruža potpunu sliku – ključ je u direktnom istraživanju tekuće vode.
Fokus su “oceanski svjetovi”, ledeni mjeseci s potencijalnim globalnim oceanima ispod svojih ledenih korica. Europa i Enceladus posebno intrigiraju astrobiologe zbog uvjeta pogodnih za život i relativne pristupačnosti za istraživanje. No, kako doći do tekuće vode ispod kilometrima debele ledene kore? Misija Europa Clipper je prvi korak.
Koncept kriobota, samostalne sonde koja se probija kroz led, istaknuo se kao obećavajući pristup. Ova metoda, već korištena na Zemlji za proučavanje glečera, suočava se s izazovima prilagodbe ekstremnim uvjetima ledenih korica drugih planetarnih tijela.
Razvoj tehnologija ključnih za misije
Istraživači, poduprti NASA-inim programima SESAME i COLDTech, usredotočili su se na rješavanje ovih izazova. Tijekom radionice održane na Kalifornijskom tehnološkom institutu, razmotren je napredak u razvoju tehnologija ključnih za misiju: energetski, toplinski, mobilni i komunikacijski podsustavi.
Energetski sustav kriobota, srce misije, oslanja se na nuklearni izvor topline za otapanje leda. Razmatrani su različiti nuklearni sustavi, uključujući radioizotopske energetske sustave i fisijunske reaktore. Izazovi poput ukupne snage i integracije u strukturalni spremnik ključni su za uspjeh misije.
Toplinsko upravljanje i distribucija topline u okolišu zahtijevaju napredne tehnologije i dva nezavisna kruga tekućine. Osim toga, ledene ljuske Europe i Enceladusa sadrže nečistoće poput prašine i soli, što može zahtijevati dodatne sustave poput vodenih mlaznica i mehaničkog rezanja za uklanjanje otpada.
Komunikacijska veza kroz ledeni omotač ključna je za uspjeh misije, s izazovima u upotrebi vlaknastih optičkih kabela i istraživanju bežičnih tehnika. Preliminarni rezultati studija su obećavajući, ali potrebno je dodatno testiranje i integracija na kriobot.
Rasprava na radionici obuhvatila je i druge ključne tehnologije i sustave potrebne za misiju, ali nijedan nije identificiran kao veliki rizik ili izazov.
Sudionici radionice zaključili su da je koncept misije kriobota izvediv i znanstveno privlačan te predstavlja najvjerojatniji način za izravno traganje za životom na oceanskim svjetovima u bliskoj budućnosti. Kontinuirana podrška omogućit će daljnji napredak u pripremi kriobota za buduće misije, otvarajući put za potencijalno epohalno otkriće izravnog otkrivanja života na drugom svijetu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
