Astronomi su nedavno otkrili ostatak supernove koji je toliko pravilnog oblika da su mu nadjenuli ime Teleios — grčka riječ za “savršeni”. Smješten negdje između 7.170 i 25.100 svjetlosnih godina od Zemlje, ovaj gotovo savršeno kružni trag eksplozije zvijezde ističe se među stotinama poznatih ostataka po svojoj neobičnoj simetriji.
Otkriće je došlo sasvim slučajno. Tim međunarodnih znanstvenika, predvođen Miroslavom D. Filipovićem sa Sveučilišta Zapadni Sydney, analizirao je podatke iz ASKAP teleskopa i projekta EMU (Evolutionary Map of the Universe) kada je u radijskim snimkama uočen novi objekt. Njegova oznaka je G305.4–2.2, no zbog geometrijske preciznosti ubrzo je dobio i neslužbeni naziv — Teleios.
Zašto je ovaj ostatak supernove toliko poseban
Tipični ostaci supernova imaju nepravilne, fragmentirane oblike. Nastaju kada eksplodira masivna zvijezda, a udarni valovi rasprše zvjezdani materijal i prožmu okolni svemir. No Teleios je drugačiji. Njegov gotovo kružni oblik, spektarski indeks od -0,6 i izrazito niska površinska svjetlina sugeriraju da bi mogao biti ili vrlo mlad ili vrlo star — a možda i jedno i drugo, ovisno o lokalnim uvjetima u međuzvjezdanom prostoru.
Posebno zanimljivo je zračenje unutar jugoistočnog dijela njegove takozvane ljuske. Znanstvenici vjeruju da se u tom području Teleios sudara s lokalnim strukturama međuzvjezdanog materijala, što može dodatno oblikovati njegov izgled i dinamiku.
U pokušaju da objasne porijeklo ovog objekta, istraživači razmatraju više scenarija. Najvjerojatniji je onaj u kojem se radi o supernovi tipa Ia, nastaloj ispod galaktičke ravnine. Međutim, autori priznaju kako za sada ne postoji konačan dokaz koji bi potvrdio tu hipotezu.
“Dok smatramo da je scenarij tipa Ia najvjerojatniji, ističemo da trenutačno ne postoji konkretan dokaz koji bi ga potvrdio. Potrebna su nova, osjetljivija i preciznija opažanja kako bismo bolje razumjeli ovaj objekt,” zaključili su znanstvenici u radu objavljenom otvorenom serveru arXiv 7. svibnja.
U idućim koracima planiraju višefrekvencijska opažanja visoke rezolucije. Ta bi mjerenja mogla pomoći u procjeni brzine širenja ljuske i točnijem određivanju starosti i energetskog profila ovog neobičnog ostatka supernove.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
