kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Ostaci spaljene hrane dokumentiraju gastronomiju prije 5.000 godina
Znanost

Ostaci spaljene hrane dokumentiraju gastronomiju prije 5.000 godina

5000 godina stara čaša s izgorenim organskim ostacima iz Oldenburga LA 77
objavljeno

Nedavna arheobotanička studija, koja se bavila proučavanjem ostataka spaljene hrane na keramičkim posudama, otkrila je kako su se ljudi hranili na području današnje sjeverne Njemačke prije 5.000 godina. Rezultati ove studije, objavljeni 19. siječnja u znanstvenom časopisu PLOS ONE, pokazuju da su u ishrani tih drevnih zajednica žitarice i divlje biljke imale izuzetno važnu ulogu. Istražene keramičke posude dolaze iz Oldenburga LA 77, jednog od najstarijih neolitskih naselja u pokrajini Schleswig-Holstein u Ostholsteinu. Primjenom tehnika skenirajuće elektronske mikroskopije i kemijske analize, otkriveni su složeni načini pripreme biljnih namirnica.

U ‘hranidbenim korama’ koje smo proučavali, našli smo ostatke zrna pira i ječma, kao i sjemenke bijelog loboda. Bijeli lobod je divlja biljka koja raste poput korova i bogata je škrobnim sjemenkama,” objasnila je profesorica Wiebke Kirleis, voditeljica ove studije unutar projekta CRC 1266. “Već smo u ranijim arheobotaničkim analizama tla iz ovog neolitskog naselja dokumentirali prisutnost pospaljenih zrna i pljeva pira i ječma, kao i sjemenki bijelog loboda,” dodaje dr. Dragana Filipović, suradnica u CRC 1266.

Značajna uloga žitarica

Nova otkrića potvrđuju značajnu ulogu žitarica u ishrani te pokazuju da su divlje biljke dodatno obogaćivale jelovnik ranih poljoprivrednika na sjeveru. Ječam se skupljao dok je bio mlad i zelen, a pripremao se na način sličan tradicionalnoj pripremi zelenog krupnika u Baden-Württembergu. Pir se obrađivao dok je bio u klijavom stanju, što je jelu davalo slatkast okus. Dakle, hrana u neolitskom dobu nije bila jednolična, već vrlo raznolika i ukusna. Ljudi su znali cijeniti dobar okus i pažljivo su birali sastojke za svoje obroke. Prethodne kemijske analize pokazale su da su posude često sadržavale i mliječne proizvode.

Analiza prigorjelih ostataka hrane na loncima otkriva da su u istim posudama vjerojatno pripremani obroci od žitarica i mliječnih proizvoda, što je predstavljalo uravnoteženu prehranu. “Dok se tragovi životinjskih masti mogu pronaći apsorbirani u keramici, biljni sastojci hrane mogu se identificirati samo u spaljenim ostacima,” ističe dr. Lucy Kubiak-Martens, suradnica iz BIAX Consult (Nizozemska) i prva autorica studije. Ovo istraživanje pokazuje važnost kombiniranja različitih metoda za rekonstrukciju neolitskih recepata koji su se sastojali od raznovrsnih sastojaka. Takva otkrića nam omogućuju bolje razumijevanje složenog procesa pripreme hrane u razdoblju nakon što su ljudi u sjevernoj Europi prihvatili poljoprivredu i uzgoj biljaka.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube