Ogroman drevni organizam koji je izgledao poput goleme gljive možda uopće nije pripadao nijednoj danas poznatoj skupini živih bića, tvrde znanstvenici u novom istraživanju. Fosil poznat kao Prototaxites zbunjivao je stručnjake više od 150 godina, a sada bi mogao promijeniti naše temeljno razumijevanje života na Zemlji.
Fosil iz doba prije prvih stabala skriva davno izgubljenu granu života
Prototaxites je živio prije otprilike 400 milijuna godina, u razdoblju kad još nije bilo pravih stabala, a kopnom su dominirale mahovine i niske biljke. U takvom svijetu, ovaj ogroman drevni organizam uzdizao se do osam metara u visinu i izgledao kao masivni, cilindrični panj bez grana. Prvi fosili otkriveni su još 1843., ali znanstvenici desetljećima nisu mogli odlučiti je li riječ o gljivi, biljci ili algi.
Iako je istraživanje iz 2007. sugeriralo da se Prototaxites hranio raspadajućom organskom tvari – što bi značilo da je riječ o gljivi – nova studija objavljena 17. ožujka na znanstvenom portalu bioRxiv donosi sasvim drugačiji zaključak: ovaj organizam možda nije ni gljiva ni biljka, već nešto potpuno novo.
Tim znanstvenika proučio je fosilizirane ostatke vrste Prototaxites taiti, pronađene u škotskom nalazištu Rhynie chert, jednom od najvažnijih fosilnih nalazišta ranih kopnenih organizama. Iako je ova vrsta bila znatno manja od drugih – visoka svega nekoliko centimetara – njezina unutarnja struktura otkrila je iznenađujuće razlike u odnosu na gljive.
Ovo je nešto što do danas nismo nikada vidjeli
Unutar fosila pronađena je složena mreža cjevastih struktura koje na prvi pogled podsjećaju na gljive, no njihovo razgranavanje i spajanje ne odgovara nijednom poznatom organizmu. Osim toga, kemijska analiza pokazala je da fosili Prototaxitesa ne sadrže hitin – glavni sastojak staničnih stijenki gljiva – već spojeve slične ligninu, tvari koja se inače nalazi u drvenastim biljkama.
“To jednostavno ne odgovara ni jednoj postojećoj skupini života,” navodi se u istraživanju. “Predlažemo da je riječ o davno izumrloj kopnenoj lozi koja nije povezana s gljivama, biljkama, životinjama niti protistima.”
Drugim riječima, ovaj ogroman drevni organizam mogao bi predstavljati sasvim novu, do sada nepoznatu granu eukariotskog života — granu koja se razvila paralelno, ali nikada nije ostavila nasljednike u današnjem svijetu.
Prema Live Science-u, profesor Kevin Boyce sa Stanforda, koji je 2007. tvrdio da je riječ o gljivi, izjavio je za New Scientist da podržava novu interpretaciju. “S obzirom na nove podatke, ne znamo kamo bi točno Prototaxites svrstali. Možda je bio gljiva, ali ako i jest, bio je to jedinstveni i danas izumrli oblik višećelijskog života.”
Znanstvenici se slažu da će konačni odgovor zahtijevati dodatna otkrića i još naprednije metode analize. No jedno je sigurno — Prototaxites ostaje jedno od najvećih paleontoloških zagonetki, a njegova priča podsjetnik je da je evolucijska povijest života na Zemlji još uvijek puna neodgovorenih pitanja.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
