kozmos.hr
Znanost

Obilježili smo rekordno najkraći dan na Zemlji

Earth-as-seen-from-space-1536x1238 (Curiosmos)
objavljeno

Naš planet nedavno je završio rotaciju za 1,59 milisekundi manje od uobičajenog ciklusa čime smo obilježili najkraći dan na Zemlji od početka mjerenja atomskim satovima.

Zemljina rotacija

Zemlja napravi jednu rotaciju oko svoje osi svaka 23 sata, 56 minuta i 4,09053 sekunde, što se naziva zvjezdani period. Drugim riječima, Zemljina površina na ekvatoru kreće se približno 460 m/s.

Iako kolokvijalno kažemo da jedan dan traje 24 sata to zapravo nije tako. Dok je vrijeme potrebno da Zemlja završi rotaciju oko svoje osi prilično dosljedno, postoje neka odstupanja, a kao rezultat tih odstupanja Zemlja je doživjela svoj najkraći dan 29. srpnja 2022. godine – kraći za 1,59 milisekundi od uobičajenog 24-satnog ciklusa.

S vremenom se prosječna brzina rotacije Zemlje malo smanjuje. Od 1970-ih godina do danas zbog toga je atomsko vrijeme promijenjeno za 27 prijestupnih sekundi. Točnije, naš planet nekada se vrtio brže što znači da su dani u prošlosti bili kraći te da bi – u teoriji – trebali biti sve duži i duži kako vrijeme prolazi. Međutim od 2020. godine trend se preokrenuo.

Najkraći dan od početka detaljnih mjerenja

Šezdesetih godina prošlog stoljeća razvijeni su atomski satovi koji su uspoređeni s fiksnim zvijezdama na nebu kako bi se otkrile promjene u duljini standardnog dana. Doček Nove godine 2016. godine bio je posljednji put da su se satovi diljem svijeta prilagodili Zemljinoj rotaciji dodavanjem prijestupne sekunde. Kao dio svoje misije praćenja rotacije planeta, Međunarodna služba za rotaciju Zemlje sa sjedištem u Parizu obavještava kada je potrebno dodati ili oduzeti prijestupne sekunde. Svjetska radiokomunikacijska konferencija sljedeće godine mogla bi u potpunosti ukinuti prijestupnu sekundu kada se odluči hoće li se u potpunosti koristiti samo atomsko vrijeme.

Graf koji prikazuje rekordno najkraće dane do 2022. godine (©timeanddate).
Graf koji prikazuje rekordno najkraće dane do 2022. godine (©timeanddate).

Dana 19. srpnja 2020. godine zabilježen je rekordan dan s -1,47 milisekundi ispod 24 sata. Dana 26. srpnja razlika je bila -1,50 milisekundi, što je jako blizu novog rekorda. Unatoč tome što je premalen da bi ga ljudi primijetili, ovaj se učinak može akumulirati tijekom vremena – potencijalno utječući na moderne satelitske komunikacije i navigacijske sustave koji se oslanjaju na to da Sunce, Mjesec i zvijezde budu u dosljednom položaju tijekom vremena.

To bi moglo značiti da ćemo uskoro morati kalibrirati vrijeme dodavanjem negativne prijestupne sekunde i ubrzavanjem globalnih satova. Ne postoji jasno objašnjenje za ovaj fenomen, ali stručnjaci sugeriraju da bi za to moglo biti krivo ‘Chandlerovo kolebanje’. Zbog složenih gibanja Zemljine rastaljene jezgre, oceana i atmosfere te utjecaja nebeskih tijela kao što je Mjesec, brzina Zemljine rotacije stalno se mijenja (zbog niza faktora, kao npr. trenja od plime i oseke i zbog utjecaja Mjeseca).

Chandlerovo kolebanje uzrokuje usporavanje Zemljine rotacije zbog čega joj treba više vremena da dovrši okret zbog promjene vrtnje oko svoje osi. Međutim, posljednjih godina vrtnja postaje manje klimava.

Nova objašnjenja

Prema Leonidu Zotovu, znanstveniku s Moskovskog sveučilišta, ovaj nedostatak kolebanja mogao bi biti razlog bržih dana. „Normalna amplituda Chandlerovog kolebanja je oko tri do četiri metra na Zemljinoj površini, ali od 2017. do 2020. nestala je“, rekao je dr. Leonid Zotov za web stranicu Timeanddate. Amplitude ‘Chandlerovog kolebanja’ počele su se smanjivati početkom 2000-ih godina, dosegnuvši povijesni minimum u periodu između 2017. i 2020. godine kada se i duljina dana počela skraćivati.

Tijekom zime, snijeg na planinama sjeverne hemisfere može se nakupiti i potom otopiti, pridonoseći godišnjoj varijaciji. Očekuje se da će topljenje leda i snijega na višim nadmorskim visinama također uzrokovati bržu vrtnju Zemlje zbog globalnog zatopljenja, ali se smatra da je to relativno malo.

Zemljina kora ‘kaplje’ ispod Anda

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.