Prije 100.000 godina, neandertalci i rani Homo sapiens nisu samo koegzistirali—dokazi upućuju na to da su razmjenjivali znanja, tehnologiju i pogrebne običaje, što otvara potpuno novu perspektivu o ljudskoj prošlosti.
Je li moguće da su drevni ljudi i neandertalci imali više od pukog suživota? Istraživanja u špilji Tinshemet u Izraelu otkrivaju da su ove dvije skupine ne samo dijelile teritorij, već su međusobno prenosile običaje, alatne tehnike i rituale. Ovi nalazi postavljaju intrigantno pitanje: Jesu li Homo sapiens i neandertalci oblikovali ranu, izgubljenu civilizaciju—mnogo prije nego što su moderni ljudi zavladali svijetom?
Tajanstveno groblje koje mijenja povijest
Arheolozi su otkrili pet ukopa u špilji Tinshemet, gdje su tijela pažljivo položena u savijenom položaju, uz crveni oker i kosti životinja—jasni pokazatelji ritualnih pogrebnih praksi.
Ono što ovo otkriće čini nevjerojatnim jest činjenica da isti pogrebni običaji postoje na drugim nalazištima Levanta, uključujući Qafzeh, Skhul, Tabun i Nesher Ramla, stara između 100.000 i 110.000 godina.
Prema profesoru Yossiju Zaidneru, jednom od vodećih istraživača ove studije,
“Većina hominina koje vidimo tijekom ovog razdoblja su hibridi.”
Neandertalci i rani Homo sapiens nisu bili potpuno odvojene populacije—već su se međusobno miješali, razmjenjivali ideje i oblikovali zajednički kulturni identitet.
Isti alati, ista tehnologija—ista kultura?
Znanstvenici su otkrili da su svi hominini tog razdoblja koristili istu naprednu metodu izrade kamenih alata, poznatu kao Levalloisien—a tehnika obrade kamenih jezgri kojom su se dobivali unaprijed oblikovani odbojci.
Ova metoda nije bila biološki naslijeđena—morala se učiti i prenositi s generacije na generaciju, što znači da su se različite skupine aktivno podučavale i dijelile znanja.
Prema profesoru Zaidneru,
“Ovu specifičnu vrstu tehnologije proizvodnje kamenih alata vidimo samo tijekom ovog razdoblja. Prije toga ne postoji. A pojavljuje se na svim nalazištima, bez obzira na to jesu li njihovi tvorci imali više arhaične značajke Homo sapiensa ili neandertalske osobine.”
Ovo otkriće dovodi u pitanje ideju da su neandertalci i Homo sapiens razvili vlastite, odvojene tehnologije. Umjesto toga, dokazi upućuju na to da su obje skupine bile dio šire kulturne mreže, u kojoj su se znanja prenosila i usavršavala.
Na svim nalazištima pronađeni su ostaci istih lovnih vrsta—divljih goveda i konja—što ukazuje na zajedničku strategiju preživljavanja.
Neandertalci i Homo sapiens nisu samo dijelili alat i pogrebne običaje, već su i koristili isti lovni pristup, odabirući istu vrstu plijena, za razliku od ranijih i kasnijih ljudskih populacija.
Je li ovo bio početak civilizacije?
Pogrebni običaji, korištenje okera i napredna tehnologija ukazuju na razvoj apstraktnog mišljenja i tradicija—što su temeljni elementi civilizacije.
Profesor Zaidner zaključuje:
“Važno je da se ove prakse pojavljuju samo u Levantu i samo tijekom ovog razdoblja. Prije toga ih nema, a nema ih ni kasnije. Kada uzmemo u obzir sve ove aspekte zajedno, vidimo jasnu kulturnu uniformnost na svim nalazištima.”
Ovo otvara intrigantno pitanje: Je li u Levantu nastala rana, mješovita civilizacija—koja je kasnije nestala bez traga? Ova otkrića sugeriraju da su neandertalci i Homo sapiens možda zajedno oblikovali ranu ljudsku kulturu, stvarajući način života koji je nestao iz povijesti. Kako arheolozi nastavljaju istraživanja, jedno je sigurno: povijest čovječanstva je daleko složenija nego što smo mislili.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
