Kad astronomi otkriju stjenovit planet veličine Zemlje, još ne znaju gotovo ništa o tome kakvi ondje doista vladaju uvjeti. Najvažniji tragovi skrivaju se u atmosferi, ali upravo je nju najteže proučavati jer su izravne snimke egzoplaneta i dalje previše mutne da bi iz njih bilo moguće ozbiljno procijeniti nastanjivost. Zato se u Čileu dovršava Henrietta, novi infracrveni spektrograf koji bi sa Zemlje trebao proučavati atmosfere dalekih planeta s preciznošću kakva se dugo povezivala ponajprije sa svemirskim teleskopima.
Iza projekta stoje istraživači iz američke znanstvene ustanove Carnegie Science. Za razliku od velikih opservatorija koji istodobno služe za širok raspon istraživanja, od crnih rupa do evolucije galaksija, Henrietta je od početka građena za jednu zadaću: analizu atmosfera egzoplaneta u bliskom infracrvenom području. Instrument se postavlja na teleskop Swope u Opservatoriju Las Campanas u Čileu.
Atmosfera otkriva ključne razlike
Veličina i masa planeta mogu biti tek početna informacija. Dovoljno je usporediti Zemlju i Veneru: po tim osnovnim mjerama mogu djelovati slično, a u stvarnosti je riječ o potpuno drukčijim svjetovima. Upravo atmosfera pokazuje koliko takve površne sličnosti mogu zavarati.
Henrietta će se oslanjati na tranzitnu metodu, jednu od najvažnijih tehnika u istraživanju egzoplaneta. Kada planet prođe ispred svoje zvijezde, njezina svjetlost nakratko oslabi. Taj pad sjaja astronomima otkriva da je planet ondje i pomaže im procijeniti njegovu veličinu, ali pritom nastaje i mnogo vredniji signal: dio zvjezdane svjetlosti prolazi kroz atmosferu planeta i nosi informaciju o njezinu sastavu.
Taj se signal zatim analizira spektroskopijom. Iz svjetlosti se mogu izdvojiti kemijski tragovi molekula i elemenata, pa su astronomi na taj način u nekim atmosferama egzoplaneta već prepoznavali ugljik, kisik i vodik. Henrietta bi taj posao trebala raditi osjetljivije jer promatra u infracrvenom području, gdje se molekule posebno dobro uočavaju. Dodatnu prednost daje joj i vrlo suh čileanski zrak, jedan od razloga zbog kojih se najveći svjetski teleskopi godinama grade upravo ondje.
Danas se za proučavanje atmosfera egzoplaneta koriste i veliki sustavi poput Vrlo velikog teleskopa Europskog južnog opservatorija, opservatorija Keck i opservatorija Gemini. No ti su instrumenti projektirani za mnogo širi raspon znanstvenih zadataka. Henrietta je, naprotiv, prvi instrument specijaliziran upravo za istraživanje atmosfera egzoplaneta u bliskom infracrvenom dijelu spektra.
Prva opažanja stižu uskoro
Henrietta bi svoje prvo svjetlo trebala zabilježiti krajem travnja. Time počinje faza u kojoj svaki novi instrument mora pokazati koliko vrijedi izvan radionice i testne opreme, na stvarnom nebu i u stvarnim uvjetima promatranja. Upravo će tada postati jasnije može li sa Zemlje doista ponuditi razinu detalja za koju se dugo smatralo da je dosežna uglavnom iz svemira.
Jason Williams, znanstveni i tehnički voditelj projekta, u srpnju 2026. na konferenciji SPIE Astronomical Telescopes + Instrumentation u Kopenhagenu predstavit će rad o sastavljanju, testiranju i puštanju Henriette u rad. Taj rad bavi se putom instrumenta do prvih opažanja i njegovim znanstvenim mogućnostima, uključujući promatranja u širokom rasponu valnih duljina, od vidljivog do bliskog infracrvenog dijela spektra.
Na istom skupu William Schoenell, razvojni inženjer softvera u ustanovi Carnegie, predstavit će i rad o upravljačkoj arhitekturi Henriette na teleskopu Swope. Taj dio projekta bavi se povezivanjem instrumenta s teleskopom, njegovim operativnim značajkama, tehničkim izazovima i znanstvenim dosegom.
Novi spektrograf nosi ime po američkoj astronomkinji Henrietti Hill Swope, poznatoj po istraživanjima promjenjivih zvijezda. Posebno se pamti po procjeni udaljenosti do galaksije Andromeda od 2,2 milijuna svjetlosnih godina, što je vrlo blizu današnjoj vrijednosti od oko 2,5 milijuna. Instrument se postavlja na teleskop koji od 1976. nosi njezino ime, a ako ispuni očekivanja, upravo bi iz čileanske pustinje mogao stići jedan od najoštrijih pogleda na to kakve atmosfere imaju planeti izvan našeg Sunčeva sustava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
